Hrvatsko muzikološko društvo i Hrvatski institut za povijest organiziraju u petak 12. listopada u 12 sati u Hrvatskom institutu za povijest, Opatička 10, u Zagrebu predstavljanje knjige Bitka kod Sigeta i Nikola Šubić Zrinski u umjetnosti (glazba, likovne umjetnosti, književnost) urednika Stanislava Tuksara, Kristine Milković i Petre Babić. Knjigu će predstaviti Gordan Ravančić i urednici.

Opis zbornika Bitka kod Sigeta (1566.) predstavlja jednu od središnjih točaka hrvatske povijesti, jednako kao što je i zapovjednik utvrde Nikola Šubić Zrinski, jedna od njezinih centralnih figura. Oni to nisu postali zbog toga što bi se bitka odvila na dotad nezabilježen način nego zahvaljujući nizu okolnosti zbog kojih je bitka u samo nekoliko godina nadrasla svoju povijesnu važnost i prerasla u mit koji je u narednim stoljećima gotovo neprekidno perpetuiran i osnaživan. Iako je ishod bio vojni poraz, moralna pobjeda branitelja postala je svojevrstan model samožrtvovanja za domovinu, narod i ideale koje se nastojalo usaditi u pojedince kako u proto-nacionalno vrijeme (do 19. stoljeća) tako i kada je nacija formirana kao primarno kulturna, a potom i politička zajednica (od 19. stoljeća nadalje).

Umjetnička produkcija na temu bitke i ličnosti Zrinskoga započela je gotovo odmah, ali do 19. stoljeća najbrojnije su bili narodne, didaktičke i junačke pjesme i spjevovi, dramski tekstovi te kroničarska djela. U 19. stoljeću primat preuzimaju glazbena (opere, marševi, simfonijske pjesme) i likovna djela (slike i kipovi). Tada je Zrinski postao i nacionalni simbol borbe za slobodu, čime je umjetnost koja ga tematizira ušla u sferu politike.

Ovaj Zbornik radova s istoimenog znanstvenog skupa održanog 2016. u Zagrebu sastoji se od 21 rada hrvatskih i tri rada inozemnih znanstvenika (iz Italije, Mađarske, SAD-a) što obuhvaćaju četiri područja (opća povijest, muzikologija, povijest umjetnosti i znanost o književnosti) i pokrivaju vremenski raspon od četiri stoljeća. Osobita je vrijednost to što je kroz pojedine radove prikazana internacionalna popularnost teme ne samo u 16. nego i u 19. stoljeću. Cilj simpozija nije bio rušenje mita o Nikoli Šubiću Zrinskom, nego registriranje njegova postojanja u različitim umjetničkim područjima, pri čemu ga se objašnjava u odnosu na unutar- ili izvan-umjetničke procese, vrlo često vezane uz razne političke diskurse i narative, koji su i pridonijeli njegovom nastanku.