Argumenti: Kvaliteta hrane i redovita tjelesna aktivnost preduvjet su zdravijega društva
dr. Marin Dadić, fra Vladimir Vidović, mr. Mimi Vurdelja, urednica Diana Tikvić
Prošlotjedni Svjetski dan hrane bio je povod za današnju emisiju Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija. U emisiji je bilo riječi i o važnosti zdrave prehrane, kao i zdravog načina života, koji uključuje redovitu tjelesnu aktivnost. O temi su govorili nutricionistica mr. Mimi Vurdelja, dr. Marin Dadić s Kineziološkog fakulteta i voditelj franjevačke Pučke kuhinje fra Vladimir Vidović.
Mr. Mimi Vurdelja, voditeljica programa zdravstvene skrbi i nutricionizma HOO upozorila je da ima djece koja su pretila ali neuhranjena, jer ne unose dovoljno hranjivih sastojaka. “Živimo u vremenu kada je većini ljudi dostupna hrana oslobođena većine životno važnih hranjivih tvari. Civilizacija nije promijenila samo znanost u drugim djelatnostima, nego i u prehrani, tako da se više ne hranimo po godišnjim danima. Hrana se uzgaja u staklenicima, a velika većina hrane je iz uvoza”, kazala je Vurdelja. Također, podsjetila je da je mediteranska prehrana nutritivno najkorisnija, ali i da smo, nažalost, po konzumaciji morske ribe na europskom dnu.
Marin Dadić s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu iznio je neke zabrinjavajuće podatke o zdravlju i kretanju današnje djece: “Objavljeno je istraživanje po kojem 92% djevojčica do 16 godina u Republici Hrvatskoj nije tjelesno aktivno. Prije tri godine objavljeno je također da je današnja generacija prva u povijesti koja će, u prosjeku, živjeti kraće od svojih roditelja. Razlozi su višestruki ali, prije svega, to je manjak tjelesne aktivnosti, potom loša prehrana te stres kojeg trajno doživljavamo”, izjavio je Dadić. Naglasio je da je nužno educirati mlade o važnosti tjelesne aktivnosti, ne samo za estetsku ljepotu, nego kao lijek širokog spektra djelovanja, koji je besplatan i zabavan.
Fra Vladimir Vidović je, kao voditelj Pučke kuhinje sv. Antuna koju u Zagrebu vode franjevci konventualci, naglasio da se u toj kuhinji svakoga dana priprema gotovo 300 obroka za različite strukture korisnika te da i u Zagrebu, koji je glavni grad Hrvatske, postoji tako velika potreba za pučkim kuhinjama. Posebno je naglasio fenomen bacanja nepotrošene hrane ili one kojoj je istekao rok trajanja te spomenuo jednu njemačku tvornicu hrane koja im još od sredine devedesetih donira svoje proizvode: ‘Kad bi se jedan za drugim poslagali šleperi kojima su nam otada dovozili pomoć, kolona bi bila duža od 21 kilometara!’ U zaključku je naglasio i da Crkva vodi računa o čovjekovom duhu, ali i o čovjekovom tijelu, citiravši Katekizam Katoličke Crkve, koji u broju 1015 podsjeća da je tijelo stožer čovjekovog spasenja.