Osvrt kardinala Puljića i nadbiskupa Vukšića na 82. zasjedanje BK BiH

Na konferenciji o zasjedanju govorili su predsjednik Biskupske konferencije BiH kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, i dopredsjednik BK BiH mons. Tomo Vukšić, nadbiskup koadjutori vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH.

Nakon što je pročitano Priopćenje s 82. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH, održanog 4. i 5. studenog 2021., kardinal Puljić pozdravio je sve nazočne medijske djelatnike i zahvalio im što su, unatoč kiše i nestanka struje u većem dijelu grada Sarajeva, pokazali zanimanje za praćenje ovog zasjedanja. Kazao je potom da je ovogodišnje jesenje zasjedanje BK BiH snažno obilježeno pastoralnim vidom poslanja biskupa, počevši od njihove zajedničke molitve, do susreta sa zajednicom Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, kao i razmišljanjima o iznalaženju načina da mjesna Crkva ostvari poslanje na ovim prostorima uvezujući se s općom Crkvom kada je u pitanju nadolazeća Biskupska sinoda koja će se održati u Rimu 2023. godine. Izrazio je radost da su u Vrhbosanskoj nadbiskupiji uspjeli organizirati biskupijsku Sinodu, čiji je radni dio završen, a još je ostalo da 20. studenoga bude izglasan pripravljeni dokument koji će biti objelodanjen 8. prosinca na završetku Sinode. Također je kazao da je, što se tiče samog zasjedanja biskupa, susret protekao u iznimnoj međusobnoj suradnji te da mu je stoga, kao predsjedniku BK BiH, bilo lako voditi ovo zasjedanje.

Potom se okupljenim novinarima nadbiskup Vukšić koji je ih također pozdravio i zahvalio im što su došli ispratiti rad zasjedanja usprkos izrazito kišnom vremenu. Osvrnuvši se na pročitano priopćenje i na pojam „sinodalnosti“ koji se više puta u njemu spominje, pojasnio je da se radi o „suodgovornosti svih u Katoličkoj Crkvi za opće dobro, za Katoličku Crkvu kao takvu“. „Riječ ‘sinoda’ se vrlo često upotrebljava u našem crkvenom govoru i ona nije izvorno našega porijekla nego vuče korijen iz staroga grčkoga jezika i znači ‘hoditi zajedno’, putovati zajedno, biti odgovoran zajedno za ono čemu se pripada, ono što se zajedno želi da bude opće dobro…“, kazao je nadbiskup Vukšić dodavši da se u crkvenom smislu sinodalnost ili suodgovornost odnosi na odgovornost svakoga pojedinoga člana za dobro, napredak i budućnost Crkve; za planiranje budućega djelovanja; za analizu sadašnjega stanja. „Stoga je vrlo važno čuti glasove svih članova Crkve i taj će proces, koji je započeo u listopadu ove godine, završiti zasjedanjem u Rimu u listopadu 2023. godine“, rekao je nadbiskup Vukšić dodajući da sinodalni proces traje dvije pune godine „i to na način da se u svakoj biskupiji na lokalnoj razini u svijetu održi taj proces ‘sondiranja’ stanja, traženja prijedloga, slušanja ideja, uvijek na način suodgovornosti da bi onda na razini svake biskupske konferencije u svijetu ista stvar – ta stvar – bila ponovljena uvijek s pisanim, oblikovanim, potpisanim informacijama prema centrali u Rimu“. Rekao je i da isti postupak trebaju ispoštovati i sedam kontinentalnih konferencija kako bi, zajedno s sa svim svjetskim biskupskim konferencijama, informacije bile potpunije.

Nadbiskup Vukšić je također medijskim djelatnicima približio pojam „Đakonske godine“ kazavši da se radi o jednom od dodatnih programa kroz koji se, uz obvezan studij na teološkom fakultetu, svećenici pripremaju za preuzimanje pastoralne službe. „Između postignute diplome na fakultetu i postajanje svećenikom postoji jedna godina koju nazivamo ‘Pastoralna godina’ ili ‘Đakonska godina’ za vrijeme koje budući svećenici su u prilici stjecati izravna iskustva u našim župnim zajednicama ili na nekim drugim mjestima kamo ih njihovi poglavari pošalju“, kazao je nadbiskup Vukšić koji je pojasnio i pojam ‘propedeutske godine’, spomenut u priopćenju BK BiH, kazavši da se radi o pripremnoj godini za sve koji žele postati svećenici, a dolaze iz drugih svjetovnih oblasti.

Kardinal Puljić i nadbiskup Vukšić su potom bili otvoreni za novinarska pitanja.

Na zamolbu da prokomentira činjenicu da Islamska zajednica u BiH još nema potpisan ugovor s državom BiH, a na što se čeka od 2009. godine kada je upućena inicijativa da se takav sporazum potiše, kardinal Puljić kazao je da mu je žao što taj dogovor ne postoji jer to ujedno blokira neke druge stvari kao što je donošenje zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih blagdana, a smatra sasvim normalnim da jedna vjerska zajednica unutar države želi učvrstiti svoje vjersko-pravne odnose.

Na zamolbu da navede neke konkretne zaključke iz završnog dokumenta Sinode Vrhbosanske nadbiskupije, koji bi trebao biti objavljen 8. prosinca, kardinal Puljić  je rekao da je su u dokumentu obrađene brojne, većinom pastoralne, a ne dogmatske ili teoretske teme, a vežu se uz djelovanje mjesne Crkve u ovom vremenu.

Zamoljen da se osvrne na dio priopćenja u kojem se izražava zabrinutost zbog „neodgovornoga ponašanja i nepromišljenih izjava pojedinih političkih predstavnika“ koje biskupi pozivaju na dijalog, kardinal Puljić je kazao da je navedeni dio teksta potaknut socijalnim naukom Crkve i onim što Crkva traže, a ne medijskim izvješćima. Također je izrazio zabrinutost zbog navedenih političkih prepucavanja poručivši da „samo budala može poželjeti rat“ te još jednom pozvao na dijalog i dogovor.

Na isto pitanje osvrnuo se i nadbiskup Vukšić te izrazio uvjerenje da zbog neodgovornih izjava pojedinih političara nisu zabrinuti samo biskupi već svi članovi našega društva, te naglasio da se radi o „pljusku teških riječi“ koji nikome nije potreban i ne doprinosi ničemu što bi se moglo nazvati dobrim.

Na upit, je li bilo napretka po pitanju rješavanja zdravstvenog i mirovinskog osiguranja svećenika, što je kardinal Puljić spomenuo u svom pozdravnom govoru na početku zasjedanja, nadbiskup Vukšić je odgovorio da to pitanje obuhvaća i sve druge vjerske službenike, a ne samo katoličke svećenike, te podsjetio da ta obveza proizlazi iz Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. „To pitanje uporno pokušavamo otvoriti s nadležnim državnim uredima i onima koji odlučuju o tome pitanju, ali, nažalost, do dana današnjega nema se pravi odgovor na tu obvezu i na to pitanje, na kraju krajeva“, kazao je nadbiskup Vukšić.

Upitan da progovori oko povratku imovine, kao i da uputi nekoliko riječi potpore za sve koji su zahvaćeni elementarnim nepogodama zbog nedavnih obilnih kišnih padavina u gradu Sarajevu, kardinal Puljić podsjetio je da već 20 godina nema pravog napretka u vezi s zakonom o povratu imovine, koji je, dodao je, donesen i sklonjen „u ladicu“, a da se u međuvremenu imovina prepisuje na druge vlasnike i time otuđuje. Dodao je da po tom pitanju nema suradnje te izrazio čuđenje da im,  umjesto rješenja, pojedini predstavnici vlasti savjetuju da svoje imovinsko-pravne probleme rješavaju tužbama. Kardinal Puljić izrazio je na kraju žalost zbog nedavnih događanja uzrokovanih vremenskim nepogodama. Potaknuo je da vlasti porade sve što mogu na rješavanju poplava te se prisjetio razgovora s jednom bakom koja mu je rekla da joj nije teško prihvatiti ono što dolazi od Bog nego ono što dolazi od zlih ljudi. Kazao je da se s ovakvim nepogodama moraju boriti zajedno te zamolio Boga da prosvijetli pamet svima koji su za to nadležni kako bi se odgovornije ponašali u ovoj stvarnosti, izvijestila je u petak 5. studenoga Katolička tiskovna agencija (KTA).