U Zagrebu održan tradicionalni Napretkov susret s novinarima
Napretkov godišnjak i zidni kalendar (foto nedjelja ba)
U Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu održan je u petak 31. siječnja tradicionalni Napretkov susret s novinarima koji to Hrvatsko kulturno društvo organizira krajem siječnja u znak zahvalnosti prema svim novinarima i medijima koji su pratili rad Napretka u protekloj godini te približili široj javnosti djelovanje HKD Napredak kroz različite programe i projekte.
Tom prigodom Napredak je predstavio 67. broj Hrvatskoga narodnog godišnjaka za 2020. godinu koje izlazi još od davne 1907. godine kao svjedok kulturnih i društvenih događanje. Također je predstavljen i Napretkov zidni kalendar za 2020. godinu autora i urednika Miroslava Landeke koji je također jedan od Napretkovih brendova, a pojavljuje se još od 1904. godine. Ove godine tema zidnog kalendara bila je Utvrde u Bosni i Hercegovini.
Sve okupljene uime domaćina pozdravili su prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, predsjednik Napretkovoga kulturnog centra u Zagrebu i dopredsjednik HKD Napredak, te predsjednik HKD Napredak dr. sc. Nikola Čiča, te su zahvalili novinarima na korektnom izvještavanju.
Kao prvi od predstavljača Napretkovog narodnog godišnjaka za 2020. godinu govorio je prof. dr. sc. Božo Skoko koji je naglasio važnost utjecaja kulture u povezivanju naroda. „Kultura je meka moć svake nacije, jer prelazi granice, povezuje nas s drugima, svjedoči o našoj kreativnosti, baštini, dosezima i duhu nacije. Protiv nečije politike možete protestirati, nečije proizvode možete bojkotirati, ali kulturu ne možete izviždati. Zato je kultura univerzalno dobro i moramo ju njegovati. Stoga više nego ikada kulturne institucije poput Napretka imaju svoju ulogu”, rekao je Skoko. Osvrnuo se i na probleme s uvriježenim stereotipima koji se javljaju u hrvatskoj javnosti vezane za poznavanje Bosne i Hercegovine te je naglasio značenje Napretka u razbijanju takvih predrasuda.
„Građani Hrvatske, nažalost, premalo poznaju Bosnu i Hercegovinu i njezin identitet, a posebice hrvatsku kulturnu baštinu na tim prostorima. Nažalost, to poznavanje se vrlo često svodi na stereotipe i dezinformacije. Zato društva poput Napretka imaju važnu zadaću svjedočiti o tom zajedničkom bogatstvu, otkrivati skriveno i nepoznato te izgrađivati mostove suradnje“, rekao je Skoko.
„Hrvatski narodni godišnjak, glasilo je koje zauzima posebno mjesto u Napretkovoj izdavačkoj djelatnosti. Uz izvješća o radu Središnje uprave i Napretkovih podružnica i udruga za prošlu godinu, prilozi brojnih suradnika od prvog broja Godišnjaka davne 1907. pa do broja 67 za 2020. godinu, svjedok su kulturnih, političkih i drugih društvenih događaja u vremenu u kojem su nastali. Ovogodišnje izdanje posvećeno, većim dijelom, 66. glavnoj skupštini Napretka održanoj 6. srpnja 2019. godine u Sarajevu te izboru novog predsjednika Društva dr. sc. Nikole Čiče“, rekao je glavni urednik Napretkova godišnjaka Franjo Bratić.
O ovogodišnjem Napretkovom zidnom kalendaru govorio je povjesničar umjetnosti i dugogodišnji televizijski i filmski redatelj Anđelko Hundić, koji je pojasnio povijesni i kulturni značaj tih utvrda za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Utvrde prezentirane u kalendaru govore o povijesti, povijesti umjetnosti, graditeljskom umijeću, razini civilizacijskog razvoja, te kulturnom i etničkom identitetu naroda koji je naseljavao ove krajeve od ranog do kasnog srednjeg vijeka. One su pokazatelj eminentno europske situiranosti i kvaliteti života.
„Utvrde prezentirane u kalendaru govore o povijesti, povijesti umjetnosti, graditeljskom umijeću, razini civilizacijskog razvoja, te kulturnom i etničkom identitetu naroda koji je naseljavao ove krajeve od ranog do kasnog srednjeg vijeka. One su pokazatelj eminentno europske situiranosti i kvaliteti života. Ovaj kalendar potiče nas da razmislimo o dosadašnjim spoznajama i navodi na nova istraživanja te preispitivanja dosadašnjih spoznaja. ‘Bosna šaptom pala’ – povijest utvrda u Bosni i Hercegovini govori da to nije točno, već da su borbe s Osmanlijama za taj teritorij trajale gotovo 150 godina. Kalendar ima za cilj ukazati na nedovoljnu istraženost utvrda, potaknuti njihovo istraživanje i valoriziranje, te na razmišljanje o njihovom značaju za povijest i kulturnu baštinu, kako BiH tako i Hrvatske, jer je u cijelom razdoblju srednjega vijeka to bi sastavni dio hrvatskog teritorija, a borbu s Osmanlijama vodile su pretežno hrvatske trupe“, rekao je Hundić.
Na kraju službenog dijela prigodnim riječima prisutnima se obratio i dugogodišnji predsjednik Napretka prof. dr. Franjo Topić kao i gošća Tereza Kesovija, dugogodišnja prijateljica Napretka i diva hrvatske estrade. Ona se u svom emotivnom govoru prisjetila koncerta u ratnom Sarajevu održanog 1995. godine i svih lijepih trenutaka koji je vežu uz Napredak. Nakon službenog dijela programa druženje je nastavljeno u opuštenom i prijateljskom ozračju.