Umirovljeni nadbiskup Minska na 35. obljetnicu Černobila služio misu zadušnicu za sve stradale

“Zvono Nagasaki” kao spomen na sve stradale u nuklearnim tragedijama

Umirovljeni nadbiskup Minska je uoči same mise, nakon održane procesije ispred katedrale sv. Šimuna i Helene (poznata i kao Crvena crkva) sa Presvetim Oltarskim Sakramentom te polaganja cvijeća za sve žrtve, osobno pozvonio 35 puta na “Zvono Nagasaki” koje se nalazi ispred katedrale svetih Šimuna i Helene u Minsku u spomen na sve preminule u nuklearnim tragedijama, kao i one koji su pretrpjeli zdravstvene probleme zbog nuklearnih katastrofa i radioaktivnog zračenja.
“Bombardiranje Hirošime i Nagasakija nuklearnim bombama, kao i katastrofa u Černobilu, preokrenuli su svijet. Sjećamo se tih bombardiranja, kao i katastrofa u Černobilu i Fukushimi i drugdje ne radi otvaranja starih rana, već radi sprječavanja sličnih tragedija u budućnosti”, kazao je nadbiskup Kondrusiewicz, koji je od 2015. godine pa do umirovljenja bio i predsjednik Bjeloruske biskupske konferencije.
Podsjetimo, tragedija se dogodila 26. travnja 1986. u ukrajinskom gradiću Černobilu, u tadašnjoj Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici koja je stekla neovisnost raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Tri i pol desetljeća borbe protiv radioaktivne pandemije

“Bila je to najveća katastrofa zbog ljudske pogreške u povijesti čovječanstva. I danas osjećamo posljedice te pogreške. Naš narod se, kao i narodi susjedne Ukrajine i Rusije već tri i pol desetljeća bori protiv radioaktivne pandemije”, rekao je obraćajući se vjernicima u Minsku umirovljeni nadbiskup Kondrusiewicz, koji je početkom 2021. godine najavio da će, unatoč formalnom umirovljenju od strane Pape, sada kao biskup u miru ipak ostati aktivan kroz vođenja euharistijskih slavlja, ali i kroz javni angažman za opće dobro.
Tisuće ljudi su umrle od bolesti povezanih sa nuklearnim zračenjem, poput karcinoma, a eksplozija nuklearnog reaktora dogodila se samo dvadesetak kilometara od bjeloruske granice i 100 kilometara od glavnoga ukrajinskog grada Kijeva.

Najbliži grad Černobilu je Pripjat, koji je sada napušten, a izgrađen je 1970. godine namjenski, za radnike nuklearne elektrane u Černobilu i u njemu je u to vrijeme živjelo oko 50.000 ljudi.
Procjenjuje se da je čak oko 70 posto radioaktivnih padalina nakon katastrofe kontaminirala bjeloruska poljoprivredna zemljišta sjeverno od Černobila, gdje je u to vrijeme živjelo najmanje sedam milijuna Bjelorusa. Inače, nuklearna elektrana Černobil službeno je zatvorena 2000. godine.

Posebna zahvala Caritasu Bjelorusije, ali i cjelokupnoj Crkvi u Bjelorusiji

Nadbiskup Tadeusz Kondrusiewicz izrazio je zahvalnost svim liječnicima i humanitarnim organizacijama koje žurno reagirale te organizirali zdravstvenu, humanitarnu i drugu pomoć unesrećenima, a posebu zahvalnost uputio je Caritasu Bjelorusije, odnosno cjelokupnoj Crkvi u Bjelorusiji koja je dala ljudsku, duhovnu, ali i materijalnu potporu žrtvama katastrofe, izvijestio je mrežni portal Katoličke Crkve u Bjelorusiji Catholic.by, a objavila Catholic News Agency (CNA) u ponedjeljak 26. travnja.
Inače, papa Franjo prihvatio je ostavku nadbiskupa Minska Tadeusza Kondrusiewicza u siječnju 2021. godine, budući da je 3. siječnja 2021. navršio 75 godina života.

Dakle, nedugo nakon što su mu bjeloruske vlasti (na Badnjak 2020.) na čelu s predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, na prethodnu  intervenciju pape Franje i vatikanske diplomacije, dopustile povratak u Bjelorusiju iz Poljske, čime je završilo njegovo četveromjesečno prisilno progonstvo.
Naime, nadbiskup Kondrusiewicz javno je iz Poljske, gdje je u to vrijeme boravio, u izjavi za televiziju podržao pravo na prosvjede nezadovoljne bjeloruske oporbe i njihovih simpatizera nakon predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza 2020. godine u Bjelorusiji.

Oporbeni političari su, podsjetimo, pozvali svoje glasače i simpatizere na ulice u masovne prosvjede zbog rezultata predsjedničkih izbora koji su, kako su tvrdili, bili neregularni, odnosno namješteni.