Vatikan nije spomenut u novim kineskim pravilima za imenovanje biskupa

Prema tim pravilima, Kinesko katoličko patriotsko udruženje (KKPU) koje kontrolira država, bit će odgovorno za izbor kandidata za biskupe. Iste će onda „potvrditi i posvetiti Kineska katolička biskupska konferencija“. U pravilima se ne spominje nikakva uloga Vatikana u potvrđivanju biskupa, unatoč Vatikansko-kineskom sporazumu iz 2018. prema kojemu su navodno i kineske vlasti i Sveta Stolica uključeni u proces imenovanja biskupa.

Vatikan je 2018. postigao dogovor s kineskim vlastima o imenovanju biskupa i uvjetima imenovanja, koji su potvrđeni u listopadu 2020. za nove dvije godine, ali nikada nisu bili u potpunosti objavljeni. Međutim, prema izvješćima, sporazum omogućava kineskoj Crkvi koju kontrolira država (KKPU) da bira biskupske kandidate, koje bi onda Sveta Stolica odobrila ili stavila veto. U vrijeme kada je sporazum između Svete Stolice i Kine obnovljen u listopadu 2020., vatikanske su novine izvijestile da su dva kineska biskupa imenovana prema „regulatornom okviru uspostavljenom sporazumom“. Vatikan je u studenome potvrdio da je treći biskup imenovan prema regulatornom okviru sporazuma.

Nekadašnji biskup Hong Konga kardinal Joseph Zen, kao žestoki kritičar sporazuma, rekao je da bi to moglo staviti Vatikan u poziciju da mora više puta stavljati veto na biskupske kandidate koje je predložila Kina.

Sporazum je potpisan kako bi se pomoglo ujedinjenju državne Crkve i podzemne Katoličke Crkve. Procjenjuje se da je 6 milijuna katolika registrirano kod KKPU-a, dok se vjeruje da nekoliko milijuna pripada neregistriranim katoličkim zajednicama koje su ostale vjerne Svetoj Stolici.

Prema novim pravilima, nakon što novi biskup bude posvećen, KKPU i Biskupska konferencija koju kontrolira država poslat će njegove podatke Državnoj upravi za vjerska pitanja. Registriranje klera u bazu podataka je ključni dio novih administrativnih mjera, prema kojima će se onda također od klera u Kini tražiti da promoviraju vrijednosti Kineske komunističke partije.

Primjerice, članak III. administrativnih mjera kaže da svećenstvo „treba voljeti domovinu, podržavati vodstvo Kineske komunističke partije (KKP), podržavati socijalistički sustav“ i „pridržavati se smjera sinicizacije religije u Kini“.

Praksu sinicizacije najavio je i provodio predsjednik Xi Jinping posljednjih godina; kritičari su taj plan nazvali prisilnim pokušajem stavljanja vjerske prakse pod kontrolu kineske vlade i sukladno vrijednostima KKP-a. Usto, očekuje se da kler „djeluje kako bi održavao nacionalno jedinstvo, religijski sklad i socijalnu stabilnost“.

Odjeljak D mjera kaže da svećenstvo mora „voditi“ građane „da budu domoljubi i poštuju zakon“. Zabranjeno im je raditi na „potkopavanju nacionalnog jedinstva“ ili podržavanju „terorističkih aktivnosti“. Nejasno je kako se prema tim novim administrativnim mjerama definira „terorist“. U hongkonškom zakonu o nacionalnoj sigurnosti koji je izvana nametnut 2020., „terorizam“ je obuhvaćao djela poput paljenja i vandaliziranja javnog prijevoza.

Registrirani članovi klera u Kini neće smjeti „organizirati, ugostiti ili sudjelovati u neovlaštenim vjerskim aktivnostima koje se održavaju izvan ovlaštenih mjesta vjerskih aktivnosti“, te im neće biti dopušteno propovijedati u školama koje nisu vjerske škole.

Registrirani kler mora pripadati jednoj od kineskih državnih religija. Voditeljima „kućnih Crkava“ ili „podzemnih“ Crkava neće biti dopušteno da budu registrirani svećenici. Ulaz u bogomolje „trebalo bi regulirati strogim nadzorom vrata, provjerom identiteta i registracijom“, navodi se u dokumentu.

Pravila također zahtijevaju „program obuke svećenstva“ za „političko obrazovanje“, kao i njihovo „kulturno obrazovanje“. Kler bi također trebao biti suđen prema njihovom ponašanju s uspostavljenim sustavom „nagrada i kazni“, navodi se u prilogu na portalu Nedjelja.ba.