Žene - nevidljive žrtve smrtne kazne u svijetu
FOTO: Vatican Media // ilustracija
Svjetski dan borbe protiv smrtne kazne obilježen je 10. listopada i ove godine posvećen ženama koje su diskriminirane i silovane, prenosi hrvatska redakcija Vatican Newsa.
Službeno su to male brojke, no to je samo ono što je javno poznato jer takva smaknuća često ostaju nevidljiva. Usto postoji ogromna zabrinutost za žene osuđene na smrt koje su prije toga bile silovane i diskriminirane. Premda su 99 posto osuđenika na smrt muškarci, ovogodišnji je međunarodni dan posvećen ženama, jer su prije nego što su bile počinitelji, mnogo puta bile žrtve obiteljskog nasilja, fizičkog i seksualnog, bez obzira na dob, jer su u zemljama u kojima se osuđuje na smrtnu kaznu, supruge često zapravo djevojčice koje se pokušavaju obraniti.
Misao ide odmah na današnje Afganistanke, nakon povratka talibana. Zbog toga je i odabrana ovogodišnja tema, objašnjava Amnesty International – jer ne možemo zaboraviti što im se dogodilo između 1996. i 2001. godine i ne možemo ne bojati se onoga što je danas tamo. Postoji veliki rizik da će se to strašno razdoblje ponoviti.
Kad žene završe na vješalima, to je često zato što iza sebe imaju trag obiteljskog nasilja, a njihov zločin proizlazi iz samoobrane. No, žene trpe različite oblike predrasuda koje mogu utjecati na smrtnu kaznu, upozorava Amnesty International. Osim toga, to što su trpjele nasilje i zlostavljanje, čak i godinama, za njih nije olakšavajući faktor.
Put prema ukidanju smrtne kazne u svijetu nastavlja se vrlo polako. Znak toga je potpis čelnika države Sierra Leone Juliusa Maade kojim je prije dva dana okončao zakonitost pogubljenja u toj zemlji. Prema podacima ažuriranim do travnja 2021., 144 države su zakonom ili praksom ukinule smrtnu kaznu, od čega 108 za sve zločine, a 28 su praktički abolicionisti. Trend je to koji moraju dostići i onih 55 zemalja u kojima je smrtna kazna još uvijek na snazi, poput Kine, koja izvršava najviše pogubljenja, a slijede je Iran, Egipat, Irak i Saudijska Arabija. Procjena je da je u svijetu najmanje 800 žena osuđenih na smrtnu kaznu, a sedam je zemalja potvrdilo da su osudile jednu ženu na smrtnu kaznu tijekom 2020. godine: Gana, Japan, Maldivi, Tajvan, Tajland, SAD i Zambija. No, broj je zapravo mnogo veći. Još godine 2020., među 483 pogubljena, 16 je bilo žena, u Egiptu, Iranu, Omanu i Saudijskoj Arabiji.
U SAD-u Trumpova administracija je 2020. godine, nakon što je ponovno uvela federalne smrtne kazne, pogubila 10 osoba u manje od šest mjeseci. Sadašnji predsjednik Joe Biden ponovno je uspostavio moratorij, koji međutim ne sprječava pojedine države da i dalje pogubljuju, poput Missourija koja je prije nekoliko dana, unatoč Papinom zahtjevu za pomilovanjem, pogubila Ernsta Johnsona, čovjeka s potvrđenim mentalnim invaliditetom. Papa je preko nuncija u SAD-u mons. Cristopha Pierrea, uputio pismo guverneru tražeći prekid pogubljenja te da se u središte stavi “Johnsonova čovječnost i svetost ljudskog života”.
Pape i cijela Crkva uvijek su pozivali vladajuće da “poduzmu potrebne korake prema potpunom ukidanju smrtne kazne”, te da “čak i krivcima ponude mogućnost pokajanja” koje se “nikada ne može odbaciti” jer, objašnjava Franjo, “nitko ne može biti ubijen i lišen mogućnosti da još jednom prigrli zajednicu koju je povrijedio i učinio da ljudi pate” i zato jer je “smrtna kazna nedopustiva”.