Govor nadbiskupa Puljića na početku plenarnog zasjedanja HBK

Pozdrav nazočnim članovima HBK i gostima

Uzoriti gospodine kardinale, preuzvišeni apostolski nuncije Giuseppe Pinto, gospodo nadbiskupi i biskupi, poštovani generalni tajniče i uvaženi gosti sve vas od srca pozdravljam na ovom redovitom 57. plenarnom zasjedanju HBK. Pozdravljam mons. Tomu Vukšića, vojnog ordinarija u BiH i potpredsjednika i delegata BK BiH. Pozdravljam vjernoga sudionika na našim zasjedanjima, mons. Ivana Penzeša, biskupa subotičkoga, člana Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda, koji je u srpnju ove godine obilježio zlatni misnički jubilej, koji od srca još jednom čestitamo. Čestitamo i na tituli počasnoga građanina Subotice.

Pozdravljam i nazočne predstavnike medija koji će dati izvješće sa zasjedanja, kao i o zaključcima s ove konferencije o čemu će biti govora u četvrtak 11. listopada u 12.30 sati.

Neke točke s ovoga zasjedanja

Od zadnjega plenarnoga zasjedanja koje je bilo od 10. do 12. travnja 2018., članovi Stalnoga vijeća imali su uobičajeni godišnji susret s provincijalkama Hrvatske redovničke konferencije. A godišnji susret članova HBK s provincijalima Hrvatske redovničke konferencije bio je 18. lipnja 2018. prije podne. Istoga dana poslije podne biskupi su imali izvanredno zasjedanje HBK.

Jučer smo diljem Hrvatske obilježili i Dan neovisnosti kada je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama Jugoslavije. A nekoliko dana prije toga spomenuli smo i dvadesetu godišnjicu beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca koja je bila u našem nacionalnom svetište u Mariji Bistrici, tijekom drugog pastoralnoga pohoda Hrvatskoj svetoga Ivana Pavla II., 3. listopada 1998. godine. I dok se još uvijek sjećamo nezaboravnih trenutaka s toga slavlja, upućujemo svoje molitve za naš narod i zemlju našu dragom kardinalu, blaženom Alojziju, koji se „u ljubavi prema narodu i Domovini nije dao ni od koga natkriliti“. Istim žarom obraćamo se i svetom Ivanu Pavlu II. neka nas sada s neba zagovara i pomaže kako je to činio tijekom svoga pontifikata ovdje na zemlji. Obojicu molimo neka prate svojim zagovor i blagoslovom sve stanovnike Lijepe Naše kako bi se u njoj ostvarivalo duhovno i materijalno blagostanje u prijateljstvu, bratstvu i ljubavi.

U sljedeću nedjelju, 14. listopada 2018., papa Franjo proglasit će svetim blaženoga Pavla VI. (30. 6. 1963. – 6. 8. 1978.), pa mi se čini uputnim reći dvije riječi o tom velikom Papi. Benedikt XVI. nazvao ga je „poniznim i hrabrim svjedokom Istine, apostolom mira, promicateljem dijaloga između naroda i kultura“, te naglasio da je „mudrim vodstvom priveo kraju Drugi vatikanski sabor“. Kao vrhunski intelektualac i vizionar bio je osjetljiv na patnje, radosti i nade čovjeka, te duboko proživljavao dileme, teškoće i sukobe u svijetu. Pokazao je osobito strpljenje i  razboritost, premda je fizički bio slabašan i boležljiv. Stoga je pokojni biskup Mijo Škvorc napisao da je bio „krhki kormilar Petrove lađe u orkanskim olujama odmetnutoga svijeta“. A papa Franjo u prigodi proglašenja blaženim nazvao ga je „velikim, hrabrim i neumornim apostolom“, pa na koncu uskliknuo: „Hvala ti, naš dragi i ljubljeni Papa, na tvom skromnom i proročkom svjedočenju ljubavi za Krista i za njegovu Crkvu“. Dok se sjećamo blaženoga Pavla VI., Bogu zahvaljujemo za tolike posljednje pape koji su odanom službom „učvršćivali braću u vjeri i služili istini“.

O čemu će se raspravljati na ovom jesenjem zasjedanju?

Planiranje susretâ tijekom pohoda „Ad limina“ (11.-17. XI. 2018.)

Budući da sljedećega mjeseca idemo u Rim na uobičajeni pohod „ad limina“, pokušat ćemo isplanirati susrete u prigodi toga pohoda, tijekom našega boravka u Rimu (11.-17. studenoga 2018.). Izreka „Ad limina apostolorum“, pohod na grobove apostola, koristila se u prvim stoljećima kao običaj dovođenja vjernika na hodočašće u Rim, posebice u  prigodi određenih jubileja. Danas se taj izraz koristi samo na „obvezni posjet koji biskupi imaju obaviti svakih pet godina, uz pismeno izvješće o stanju i prilikama u svojim biskupijama. Tu je obvezu uveo Siksto V. konstitucijom „Romanus Pontifex” 1587. godine. Izvješća koja su biskupi dostavljali, predstavljaju danas dragocjeni povijesni izvor za proučavanja povijesti Crkve i pojedinih biskupija. Zakonik kanonskoga prava (1983.) tu je odredbu oblikovao u kanonu 400. Tijekom pohoda „ad limina“ predviđen je susret sa Svetim Ocem i predstavnicima pojedinih dikasterija Svete Stolice. Planirana su i liturgijska slavlja u rimskim bazilikama.

Dva nedavno održana obiteljska susreta u Dublinu i u Solinu 

Uz ovo planiranje susreta u Rimu saslušat ćemo izvješća o dva obiteljska susreta u kolovozu i u rujnu, u Dublinu i u Solinu. U Dublinu, u Irskoj, papa Franjo  predsjedao  IX. međunarodnom skupu obitelji 25. i 26. kolovoza. A prije mjesec dana, 15. i 16. rujna 2018., pod geslom „Obitelj izvor života i radosti“, održan je Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu. Na središnjem slavlju u Solinu okupilo se oko 20.000 vjernika iz svih biskupija Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Europe i svijeta s 22 nazočna biskupa u koncelebraciji.

Nakon prvoga susreta s papom Benediktom XVI. u Zagrebu 2011. godine, održan je drugi susret u Gospinu svetištu na Trsatu 2015. godine. Na kraju slavlja u Solinu najavio sam četvrti susret u Ludbregu gdje nas je pozvao mons. Josip Mrzljak, pa mu zahvaljujemo na spremnosti da pripremi sljedeći susret obitelji. Zahvalni smo Splitskoj nadbiskupiji i Vijeću HBK za život i obitelj za trud i ljubav koju su uložili u pripravi ovoga susreta. Ovakvi skupovi pomažu nam izmijeniti mišljenja, dojmove i prijedloge u vidu poboljšanja obiteljskoga pastorala. Jer, „svjedoci smo da obitelj danas biva sve više ugrožena raznim ideologijama, razornim relativizmom, bešćutnim hedonizmom, opasnim individualizmom i posesivnim egoizmom. Isto tako najčešće se govori o krizi obitelji, o problemima, poteškoćama pa čak i o obitelji kao problemu. Time se brak i obitelj predstavljaju kao nepogodno mjesto za život, koje oduzima sreću i slobodu, a donosi samo nepotrebna svakodnevna i zakonska opterećenja. Brak se vidi kao nešto usputno, privremeno i prolazno…“ A „univerzalno i povijesno iskustvo ljudskoga roda svjedoči da je brak zajedništvo muškarca i žene, a obitelj zajedništvo roditelja i djece. I to se nikada ne smije i ne može promijeniti. Jer, čovjek čezne pripadati svojoj obitelji i imati roditelje i rodoslovlje“ (iz homilije mons. M. Barišića u Solinu 2018.).

To je kršćanska teologija i antropologija o obitelji o čemu su govorili Pape na međunarodnim susretima obitelji, od svetoga Ivana Pavla II. do pape Franje. I neumorno ponavljali kako takva antropologija ima biti podlogom i temeljem u suvremenom pastoralu. Usprkos brojnim opasnostima i ugrozama kojima su izložene suvremene obitelji, valja nam to naučavati i podržavati, kako u župnim katehezama i pastoralu priprave za brak, tako i na našim župnim, biskupijskim i nacionalnim obiteljskim susretima.

Druge teme i pitanja

Na ovom plenarnom zasjedanju razmotrit ćemo i suvremena ekumenska pitanja, kao i neka pitanja koja se tiču vjeronauka i kateheze. Saslušat ćemo kao i obično izvješća koja su pripremili predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK. Budući da dogodine pada 40. obljetnica „Branimirove godine”, koju se obilježilo u Ninu 1979. u sklopu velike devetnice 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, s naglaskom da obitelji mole i nedjeljom misu slave, vidjet ćemo koliko je ta poruka aktualna i danas.

Raspravit ćemo i o mandatima u pojedinim tijelima HBK, kao i delegatima na zasjedanjima drugih BK sljedeće godine (2019.). Završit ćemo zasjedanje susretom s mons. Paulom Richardom Gallagherom i zajedničkim objedom, u četvrtak 11. listopada. Uobičajena konferencija za tisak bit će u četvrtak u 12.30 sati. Napominjem da će toga dana u 17.30 sati mons. Gallagher predvoditi euharistijsko slavlje navečer u đakovačkoj katedrali povodom 10. obljetnice ustanovljenja Đakovačko-osječke metropolije. Hvala na pozornosti.

✠ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije

Zagreb, 9. listopada 2018.