Budi dio naše mreže
Izbornik

Biskup Palić: Svećenik na poseban način ostvaruje svoje poslanje slaveći sakramente, a osobito sakrament pomirenja

Zagreb (IKA)

Hvarski biskup Petar Palić održao je predavanje "Svećenik - služitelj pomirenja" u srijedu 27. veljače u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu u sklopu osmog pastoralno-katehetskog kolokvija za svećenike koji se održao na temu „Živjeti pomirenje. O sakramentu pomirenja u župnoj zajednici“.

Biskup Palić u svojem je izlaganju podsjetio na dogmatsku konstituciju o Crkvi Drugoga vatikanskoga sabora koja među početnim svojim tvrdnjama ističe da je Crkva u Kristu kao sakrament ili znak i sredstvo najprisnijega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskoga roda (usp. LG 1).

“Isti će dokument kasnije ustvrditi da je Crkva, koja u svom krilu obuhvaća grešnike, u isti mah sveta i uvijek potrebna čišćenja (LG 8). Stvarnost Crkve, koja je u isti mah sveta i uvijek potrebna čišćenja, usmjerava naš pogled na jednu od važnih teoloških tema, a to je teologija pomirenja. Krist je Crkvi povjerio službu pomirenja. Svojim je učenicima dao ovlast opraštanja grijeha i da oni mogu djelovati u njegovo ime, in persona Christi. U toj službi pomirenja svećenici imaju posebnu zadaću kao služitelji odnosno službenici (ministri) sakramenta pomirenja”, istaknuo je biskup Palić. 

Kako je naglasio, slika svećenika se mijenjala tijekom povijesti, a bila je uzrokovana povijesnim, teološko-ekleziološkim poimanjem svećenika.

“Unatoč svojevrsnoj krizi svećeničkog identiteta kojoj danas svjedočimo, svećenik je danas pozvan biti onaj koji preobražava i djeluje in persona Christi i suputnik ljudima našega vremena, odnosno kako će to papa Franjo izreći kao umijeće praćenja drugoga (EG 169). To svoje poslanje i svoje služenje svećenik na poseban način ostvaruje slaveći sakramente, a osobito sakrament pomirenja, odnosno ispovijedi”, nadodao je. 

Hvarski biskup objasnio je kako sakrament pomirenja, odnosno ispovijed, nije samo puki „razgovor“ ili neka vrsta terapeutske samoanalize, nego je to u prvom redu susret čovjeka i otajstva. U prvom planu nije svećenik, nego Krist koji može opraštati grijehe (Benedikt XVI.).

Prema Palićevim riječima, da bi svećenik doista odgovorno i spasonosno vršio svoju službu pomirenja i njemu je samom potrebna preobrazba srca i promjena mentaliteta.

“Papa Franjo je u buli najave Izvanrednog jubileja milosrđa dao neke naglaske svećenikove službe pomirenja:

  1. Ispovjednici trebaju biti vjerodostojan znak Očeva milosrđa.
  2. Ispovjednik treba biti prvi pokornik koji traži oproštenje.
  3. Ispovjednik sudjeluje u samome Isusovom poslanju.
  4. Ispovjednik je konkretan znak neprolazne Božje ljubavi koja opašta i spašava.
  5. Svećenik je primio dar Duha Svetoga za opraštanje grijeha i odgovoran je za njega.
  6. Svećenik nije gospodar sakramenta, već vjerni služitelj Božjeg oproštenja.
  7. Svećenik treba vjernike dočekivati poput oca u prispodobi u rasipnom sinu.
  8. Ne zaboraviti poći i drugome sinu, koji se ne može radovati.
  9. Ne postavljati suvišna i neumjesna pitanja, već poput oca iz prispodobe prekinuti govor i u srcu prepoznati poziv u pomoć i molbu za oproštenjem.
  10. Biti uvijek i posvuda i usprkos svemu znak da je milosrđe na prvome mjestu. (usp. FRANJO, Misericordiae vultus. Bula najave Izvanrednog jubileja milosrđa, Zagreb, 2015., 17)”, poručio je biskup Petar Palić. 

 

Ključne riječi:
biskup Palić