Javno predavanje „Crkva nasred Place: Petilovrijenci kroz stoljeća“ održat će se u četvrtak, 23. svibnja u 19.30 sati u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Predavanje će održati povjesničarka umjetnost Ines Ivić, a predavanje organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.

Ovo predavanje želi približiti javnosti povijest jedne od važnih gradskih crkava na čije postojanje danas podsjeća samo naziv jedne od gradskih ulica. Crkva Petilovrijenaca izgrađena je na Placi (Stradunu) u 14. stoljeću (1363.) i posvećena trojici kotorskih mučenika Petru, Lovrijencu i Andriji (tzv. Petilovrijenci), a od 15. stoljeća bila je i sjedište bratovštine krojača. Ta je stara crkva u potpunosti srušena u strašnome potresu 1667. i počela se obnavljati 1677. godine gradnjom zapravo nove crkve u baroknome stilu.

Na predavanju će se na temelju pisanih, vizualnih i arheoloških izvora koje je predavačica obradila otkriti kako se stara crkva gradila i razvijala kroz stoljeća, a prvi će put biti riječi i o novoj baroknoj crkvi Petilovrijenaca izgrađenoj nakon Velike trešnje. Da je ta nova crkva ostala sačuvana do danas, bila bi važan korak u razvoju barokne umjetnosti na istočnoj obali Jadrana jer je riječ o prvoj baroknoj crkvi kružnoga tlocrta kod nas. Nažalost, nikada posve dovršena crkva srušena je 1801. godine da bi se na njezinu mjestu izgradila palača Sorkočević, a oltar u spomen na sv. Petra, Lovrijenca i Andriju (Petilovrijence) izgrađen je u katedrali Gospe Velike u čijemu se Moćniku čuvaju i njihove relikvije. Na temelju arhivskih istraživanja crkve Petilovrijenaca prikazat će se tadašnja dubrovačka građevinska produkcija te otkriti nova imena ljudi koji su sudjelovali u poslijepotresnoj obnovi Grada.

Ines Ivić (1990.) je povjesničarka umjetnosti i doktorandica na Srednjoeuropskome sveučilištu (Central European University) u Budimpešti. Njezini istraživački interesi obuhvaćaju razmjenu umjetničkih ideja između dviju obala Jadrana, kulturnu povijest te štovanje svetaca kao izraze socijalnoga, političkog i vjerskog života. Između ostaloga, bavila se proučavanjem arhivskih izvora o razvoju dubrovačke umjetnosti u kasnome Srednjem vijeku.