Zagreb, (IKA) – U Knjižnici HAZU u Zagrebu 19. ožujka u 13 sati predstavlja se zbornik radova „Faust Vrančić i njegovo doba“, s objelodanjenim radovima s međunarodnoga znanstvenoga skupa posvećenoga Faustu Vrančiću.

Skup je organiziran nakon što je Opća skupština UNESCO-a, povodom 400. obljetnice tiskanja Vrančićeva djela Machinae novae, obilježavanje te velike obljetnice naznačila u kalendaru važnih događanja u 2015. godini.

Nakladnik i organizator znanstvenoga skupa je Memorijalni centar „Faust Vrančić“ u Prvić Luci, a pokrovitelj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Potaknuti Vrančićevim značenjem za hrvatsku kulturnu i znanstvenu baštinu, kao i činjenicom da usprkos tomu što je njegov bogat i raznovrstan opus već dugi niz godina predmetom istraživanja stručnjaka iz različitih područja, još uvijek postoje brojne nepoznanice i nedoumice o njegovu životu i radu, organizatori su pozvali domaće i inozemne znanstvenike kako bi poduzeli nova istraživanja i dali doprinos boljemu poznavanju Fausta Vrančića. Nakon skupa rezultati istraživanja objedini su u znanstvenome zborniku te donose nove spoznaje, što je poticaj i smjernica daljnjim istraživanjima, na koje nas obvezuje univerzalnost Vrančićevih poruka i bogatstvo njegova nasljeđa.

Budući da je Vrančićev opus neobično raznolik, pojedini su prilozi u Zborniku uzajamno povezani u skupine prema tematskoj srodnosti. Prvu skupinu čine radovi koji se bave Vrančićevim Novim strojevima (Machinae novae, 1615./1616.), djelom kojega je 400. obljetnica tiskanja bila i povodom znanstvenomu skupu. Zatim slijedi jezikoslovna skupina radova, koji se ponajviše bave poznatim Vrančićevim petojezičnim rječnikom pod naslovom Dictionarium quinque nobilissimarum Europe linguarum (1595.). Osim svojom leksikografskom djelatnošću, Vrančić se u hrvatskoj humanističkoj kulturi istaknuo kao jedan od egzemplarnih kulturnih posrednika i kada je riječ o transferu ideologije poljskoga sarmatizma, te se pored ostaloga u Zborniku ispituju diskurzivna struktura, ideologijska značenja i pragmatičke funkcije Vrančićeve „dalmatinske“ inačice sarmatizma. Sljedeća se skupina priloga bavi Vrančićevim filozofskim radom. Vrančić je naime godine 1608. objelodanio u Mletcima djelo Logica suis ipsius instrumentis formata, a 1610. u Rimu spis Ethica Christiana. Godine 1616. izlazi mu u Mletcima drugo, prošireno izdanje logike, s izmijenjenim naslovom Logica nova suis ipsius instrumentis formata et recognita, zajedno sa spisom Ethica Christiana. Tematski Zbornik zaokružuju radovi koji iz mikrohistorijske perspektive oslikavaju kulturne i duhovne prilike u Vrančićevu zavičaju potkraj 16. stoljeća.

Sukladno široku rasponu tema kojima se tijekom života bavio svestrani hrvatski humanist Faust Vrančić, u ovome su zborniku predstavljeni tematski raznoliki prilozi kako o njegovim ključnim filozofskim, lingvističkim i hagiografskim djelima, tako i o intelektualnoj i kulturnoj povijesti njegova doba. Osim toga, na temelju novopronađene arhivske građe autori ovdje okupljenih radova donose mnoge nove podatke o Vrančićevu životu i djelovanju, a tematiziraju i raznovrsne aspekte dalmatinske humanističke kulture, od povijesti svakodnevice do povijesti glazbe. Stoga Vrančićev respektabilan latinski i vernakularni opus istodobno funkcionira kao poticaj za nova vrijedna kulturnopovijesna istraživanja, ali i za inovativne reinterpretacije poznatih podataka o njegovu životu i djelovanju. Znanstvenu relevantnost ovoga zbornika jamči upravo važnost Fausta Vrančića kao jednoga od vodećih hrvatskih humanista, ali i europski prepoznatljiva predstavnika humanističke kulture, što otvara niz ključnih pitanja o pozicioniranju hrvatske ranonovovjekovne znanosti i kulture u kontekstu srednjoeuropskoga i mediteranskoga humanizma, istaknuo je Ured za odnose s javnošću i medije HAZU.