HKR-ovi "Argumenti" o stanju obnove područja pogođenih potresima

Damir Vanđelić

Privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić, koji svoju funkciju obavlja tri i pol mjeseca, istaknuo je kako u Fondu prvo čekaju odluke nadležnog ministarstva kako bi mogli provoditi obnovu zgrada koje su oštećene u potresu koji  je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020.

“Dosad smo obradili 160 zahtjeva za novčane naknade i isplatili građanima. Na našim mrežnim stranicama točno kad smo dobili tu rješenje kada je ušlo u Fond i kad je isplaćeno. Prosječno vrijeme isplate je pet dana. To je ono što je Fond radio. Činjenica je da je zahtjeva malo. Građani su ukupno predali 400 zahtjeva.”

Vanđelić je naglasio kako je potres na vidjelo iznio probleme koji su se taložili zadnjih 30 godina.

“Prepreke za prijavu građana sastoje se u  nerazriješenim imovinsko-pravnim odnosima, neodržavanju zgrada i nekvaliteti upravitelja. Sve je to sad isplivalo na površinu. Iako zahtjevi djeluju kompleksno, to nije tako komplicirano.”

Nadodao je kako Fond za obnovu održava webinare za upravitelje zgrada, a potom za predstavnike stanara.

“Doneseni su potrebni podzakonski akti i smatram da će obnova vrlo brzo i krenuti. Prvi radovi će krenuti za 3 mjeseca i do ljeta bi se sve to trebalo pokrenuti”, naglasio je Vanđelić.

Stjepan Lakušić

Dekan Građevinskoga fakulteta prof. Stjepan Lakušić istaknuo je kako su inženjeri Građevinskog fakulteta sudjelovali u procjenama šteta od prve minute potresa u Zagreba i na Banovini. Naglasio je kako je stvoren zakonski okvir i mjere koje su potrebne za obnovu zgrada. Lakušić je objasnio kako je za početak obnova kuća na Banovine potrebno dva do tri mjeseca.

“U Ministarstvu je postavljen okvir da se prvo definiraju zone gdje se sigurno može graditi, nakon toga kreću geotehnički istražni radovi pa geotehnički elaborati. Kad promatramo da smo na početku drugog mjeseca, mi do kraja četvrtog možemo imati projekte i definirati koje su to zone gdje se može graditi. Moramo znati da je ruralni dio manje zahtjevniji nego kuće u gradskim sredinama.”

Naglasio je kako je za obnovu zgrada i kuća u Zagrebu osigurano od Europskog socijalnog fonda samo 6 posto, a ostalo će trebati osigurati država što je određeno zakonom.

Branko Kincl

Akademik Branko Kincl smatra kako brzini i učinkovitosti obnove u Zagrebu ne bi davao na značaju već je istaknuo potrebu za multidisciplinarnosti struka.

“Oduševljen sam s volonterskim radom, ljudskošću naših ljudi, ali na stručnom planu nisam otkrio te kvalitete. Imam jako puno pitanja. Nezadovoljan sam ulogom struke građevinara u odnosu na nezaobilaznu multidisciplinarnost koja mora tu biti prisutna jer se bez toga grad ne može obnoviti.

Ako samo jedna struka diktira sve ostalo i nastavi tako te naknadno uključivanje arhitekata, povjesničara umjetnosti, instalatera, strojara, električara, fizičara, ekonomista nije dobar smjer. Obnovu grada Zagreba trebaju voditi arhitekti”, poručio je akademik Kincl.