Budi dio naše mreže
Izbornik

Dr. sc. Jakov Rađa o Zakonu sa Sinaja i Crkve koje naviješta u kontekstu krize identiteta u Europi

Zagreb (IKA)

Predavanje „Zakon sa Sinaja i Crkva koja naviješta u kontekstu krize identiteta u Europi“ u srijedu, 29. siječnja, održao je dr. sc. Jakov Rađa u sklopu 60. teološko-pastoralnog tjedna posvećenog navještaju evanđelja u suvremenoj Europi na zagrebačkoj Šalati.

Kako bi se mlade evangelizirao, dr. sc. Rađa predstavio je jednu mogućnost navještaja koja se početkom devedesetih raširila prvo Italijom, potom Europom, a koja od 2011. postoji i u Hrvatskoj. Podsjetio je kako je 1993. godine svećenik Rimske biskupije, Fabio Rosini, tada župni vikar u velikoj rimskoj župi sv. Marije Goretti prepoznao da je mladima bilo potrebno povratiti smisao za život.

“Nastaju tako 1993. godine prve kateheze o Deset Božjih zapovijedi, koje su isprva namijenjene maloj grupi post-krizmanika, a s vremenom se pretvaraju u sustavni uvod u vjeru u trajanju od skoro godinu i pol dana koji počinje privlačiti sve veći broj mladih i odraslih ne sami u Rimskoj biskupiji nego i izvan nje? Što je privlačilo toliki broj mladih da je velika crkva sv. Marije Goretti u Rimu ubrzo postala premala? Prvo što su primjećivali na katehezama i što je ih privuklo bio je jedan novi način govora, izrazito direktan, jednostavan i razumljiv svakome, čak i nekome tko nikada nije bio u Crkvi. Sadržaj nije bio novi, ticao se tema koje su svi poznavali iz vremena pripreme za primanje sakramenata kršćanske inicijacije, ali pristup je bio izuzetno egzistencijalan pa su se kateheze činile povezane sa životom, a slika o Bogu koja se na taj način posredovala bila je slika nekoga tko je zainteresiran život onoga tko sluša, njegove riječi prestale su imati prizvuk pravila koja određuju i nameću, a postala su dragocjena uputstva za svakodnevni život.”

Prema riječima predavača Rađe, prvi razlog zbog kojeg kateheze o Deset Božjih zapovijedi privlače suvremenog čovjeka je u sustavnom i postupnom uvođenju u vjeru i otajstva kršćanskog života koji odgovaraju ljudskoj naravi.

“Kao što biološki život u embrionalnoj fazi kroz devet mjeseci u majčinoj utrobi od nekoliko stanica postaje složeni organizam s potencijalom da jednog dana postane zreo i odgovoran čovjek, ali još uvijek daleko od toga, tako i kateheze o deset riječi predstavljaju embrionalnu fazu razvoja kršćanskog života”, poručio je.

Drugi razlog pridobivanja mladih na ove kateheze je popunjavanje dio one praznine koju je iza sebe ostavila smrt oca na europskom zapadu.

“Treći, ali ne i najmanje važan razlog zbog kojeg kateheze o deset zapovijedi uspijevaju privući uho slušatelja je novi govor vjere. Postoji naime najmanje sedam razloga zbog kojih navještaj evanđelja često nailazi na gluhe uši. Prema jednoj analizi, najraširenije pogreške u govoru su pretpostavljanje vjere kod slušatelja koje ne vodi računa o stvarnom mentalitetu onih kojima se obraća, stari i novi oblici moraliziranja koji zahtjevaju nešto od slušatelja ili traže donošenja odluka zaboravljajući na aksiom ‘agere sequtior esse’, apstraktni teološki način govora, sentimentalistički način govora koji instrumentalizira osjećaje slušatelja, ponavljanje katehetskih slogana koji su usvojeni u nekoj zajednici, čvrsto držanje istrošenih shema koje vodi u ponavljanje bez kreativnosti, nedovoljno njegovanja tona onoga što se izgovora koje zaboravlja da su riječi prvo zvuk, a tek onda sadržaj”, poručio je Rađa.

Zaključio je kako se drugima treba govoriti kao što bi mi htjeli da se nama govori u cilju evangeliziranja.