U Zadru je održana 4. konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća

Lovro Jurišić, pročelnik U.O. za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove, Zadarske županije pozdravnim govorom dao je presjek aktivnosti koje županija poduzima u razvoju turističke ponude. Mihaela Kadija, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije najavila je izradbu novih turističkih brošura, među preostalim i brošure na temu vjerskog turizma i sakralnih objekata Zadarske županije.

Vjera je identitet naroda i kulturna baština turističke destinacije

Dr. sc. Vinko Bakija sa Sveučilišta u Zadru, Odjela za turizam i komunikacijske znanosti, održao je predavanje na temu “Specifičnosti turističkog vođenja i interpretiranja sakralne baštine – verbalni, paraverbalni i neverbalni konteksti upravljanja doživljajem svetog”. Turističko vođenje je kompetencija i socioekonomska aktivnost kreativnog inter kulturološkog komuniciranja s ciljem stvaranja memorabilnog i transformacijskog iskustva kod turista. Ukazao je na najčešću grešku koja se provlači kroz interpretaciju hrvatskog turizma općenito – naglasak je kod nas na stvaranju doživljaja, što je trajno najkraći i najplići iskustveni oblik, te je preporuka izbjegavati promociju destinacija putem istog. Hrvatski turizam potrebno je podignuti na viši razvojni segment, da čini memorabilno iskustvo tj. čini posjetitelju uspomenu. Vjerski turizam uz hodočašća najcjenjeniji je oblik turizma u svijetu jer često čini transformacijsko iskustvo, transformira osobe duhovno, što ostavlja dubok, pozitivan trag na ljudski život. Ukazao je i na važnost razlikovanja motivacije ulaska posjetitelja-turista u sakralne objekte, a koji su u potrazi za duhovnom obnovom ili zbog doživljaja kulturno umjetničkog konteksta građevine što je čest slučaj u turističkim centrima. Kako su temeljni alati kreativnog turističkog vođenja kvalitetna interpretacija i storytelling, predložio je nužnu izradbu markera – pokazivača za vodstvo i posjete sakralnih objekata na nacionalnoj razini, uputa za svaku lokalnu zajednicu u Hrvatskoj. Temeljni ishod uspješnog korištenja verbalnih, paraverbalnih i neverbalnih komunikacijskih sastavnica u sakralnom kontekstu tijekom turističkog vođenja je kreiranje spoznajnog i emocionalnog iskustva turista, koje će u konačnici rezultirati iskrenim zadovoljstvom, dubokim poštivanjem sakralnog konteksta i njegovih duhovnih vrijednosti, kazao je dr. sc. Vinko Bakija.

Marija Božja Bistrička, Aljmaš, Trsat, mjesta su koja okupljaju hodočasnike u sve većem broju i središta su hrvatskog vjerskog turizma

“Marija Bistrica naše je najposjećenije hodočasničko mjesto jer je nacionalno hodočasničko mjesto, i to s oko milijun hodočasnika godišnje. U Aljmašu prođe oko 100 000 hodočasnika godišnje, Trsat je tu isto s od 80 do 100 000 hodočasnika, Sinj, za Sinjsku Gospu isto bude oko 100 000 hodočasnika. Zanimljivo je da je blagi porast upravo gostiju iz Azije”, kazao Josip Milički, načelnik općine Marija Bistrica. U predavanju predstavio je razvoj vjerskog turizma u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke i utjecaj na lokalnu zajednicu. Marija Bistrica ima kao prednost geografski položaj, mjesto je blagoslova pape Ivana Pavla 2, sačuvani su stari zanati poput izradbe tradicijskih drvenih igračaka, licitari, posjetitelje privlači i kip Majke Božje Bistričke, a razvijaju i novi turistički proizvod vezan uz grad Zagreb – Advent u Mariji Bistrici. Kako bi se turizam Marije Bistrice razvijao održivo u skladu s lokalnom zajednicom, zbog zaštite svetišta od neprimjernih sadržaja, Općina gradi novu zonu javne i društvene namjene, izdvojenu od svetišta koje je namjera sačuvati od devastacije masovnim turizmom kao zonu mira i duhovnog ispunjena.

Vjerski turizam potrebno je odvojiti od segmenta kulturnog proizvoda na nivou Ministarstva turizma u novoj Strategiji razvoja turizma do 2030. godine

“Predložili smo Ministarstvu turizma da se vjerski turizam odvoji od segmenta kulturnog proizvoda i da se počne u Hrvatskoj razvijati kao samostalni oblik turizma u novoj Strategiji razvoja turizma do 2030. godine”, kazao je vlč. Tomislav Korov, ispred Ureda za pastoral turista HBK. U predavanju predstavio je turističke odrednice hodočašća.

Hodočasnike se ne bi trebalo promatrati kao znatiželjne turiste željne zabave, niti kao naivne vjernike, već kao osobe u potrazi za lijekom svojim nedaćama. Brojnost vjernika u svetištu ukazuje na dominantno svjetovnu problematiku: prehranu, organizaciju prihvata, dolaska i odlaska, parkiranja i javne prometne infrastrukture, problem smještaja, zdravstvene zaštite i higijenskih uvjeta što ukazuje na turističku dimenziju hodočašća i traži pažnju i zaštitu zakonske regulative i djelovanja države. U pojedinim svetištima postoji otpor teologa prema “turistifikaciji” hodočašća, no i u povijesti je hodočasnike uporno pratila djelatnost koju danas nazivamo ugostiteljstvom, a turističke potrebe vjernika mijenjaju sadržaje, izgled i urbanizam mjesta hodočašća. Nameće se zaključak da je današnji turizam moderna forma hodočašća.

Kao u Bibliji s ilustracijama Gustava Dorea, hodočasnici u Izraelu vide svjetlost

Luciano Moše Prelević, glavni rabin u Republici Hrvatskoj i vrhovni rabin Crne Gore, predstavio je hodočašća u Izrael kao potragom za ispunjenjem duše.

Obnova židovskog iskustva, intenzivan doživljaj vjere kojem svjedoče mnogobrojni putnici, u Izraelu transformira čovjeka. Razlika između hodočasnika i turista je u načinu ponašanja. Hodočasnik hoda s čašću. Kao u Bibliji s ilustracijama Gustava Dorea, hodočasnici u Izraelu vide i nalaze svjetlost. Izrael nema sigurnost kao Hrvatska, no unatoč svemu ostvaruje značajnu statistiku u turističkim posjetima – 4 000 000 u 2018. godini što je porast 42 % od 2016. godine uz milijunske prihode. Dostignuća su to zbog ponude jeftinog zračnog prijevoza, suradnje s najuglednijim turističkim agencijama na svijetu i razvoja vjerskog turizma – širenja ponude. 40 % turista ponovno se vrati u Izrael u želji za novim iskustvom. U 2018. godini među turistima najviše je bilo (61 %) kršćana, tek 22 % židova, a Jeruzalem je osvojio nagradu za najbrže rastućom turističkom destinacijom u svijetu. Najposjećeniji je i turistima omiljen Zapadni zid ili Zid plača.

Jedna prava mala kunsthistoričarska senzacija, stara dva i pol milenija, čeka u Ninu da je svijet otkrije

Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice grada Nina, održala je predavanje “Nin, sveto mjesto”, predstavivši Nin kao hrvatski Betlehem.

Dolaskom Hrvata krajem 6. i početkom 7. stoljeća na obalu Jadranskog mora, Nin postaje prvo političko, kulturno i vjersko središte. Crkvena riznica pod nazivom “Zlato i srebro grada Nina”, mala je ali bogata riznica, jedna od najvrjednijih u Dalmaciji. U Ninu se tako danas nalazi vrijedan novčić – srebrnjak star 2 500 godina, pretpostavlja se da je to jedna od 30 škuda koje je Juda dobio za izdaju svog učitelja. Zanimljivo je da neprocjenjivom novčiću do danas nitko od znanstvenika i institucija nije posvetio pažnju, zaboravljen je i od naših povjesničara jer nitko mu nije posvetio cjelovitu studiju što je u modernom društvu nezamisliv propust. U malo poznatoj široj javnosti, ninskoj crkvenoj riznici čuva se i relikvijar Judinog srebrnjaka (15.st.), izrađen u obliku pokaznice. U Ninu se nalazi i prsten ninskog biskupa Natala, apostolskog legata pape Pija 2. za Bosnu. Poznat je i čudotvorni kip Gospe od Zečeva, štuje se u Svetištu 500 godina. Povijesna jezgra ninskog otočića imala je u prošlosti 12 crkava, a šire ninsko područje 28, šire područje ninske biskupije imalo je 80 crkava. Neki od do danas sačuvani sakralnih objekata, poput ranokršćanske Crkve sv. Križa (9. st.) pripadaju među najvrjednije spomenike starohrvatskog crkvenog graditeljstva.

Pag kao grad Božjeg dodira

Vesna Karavanić, direktorica Turističke zajednice grada Paga, predstavila je predavanjem “Pag kao grad Božjeg dodira”.

Autentičan Trn s Kristove svete krune čuva se stoljećima u Samostanu benediktinki sv. Margarite u Pagu. U samostanu se čuvaju mnogi vrijedni umjetnički predmeti, djela umjetničkog obrta, slikarstva i skulptura od kojih neki prelaze lokalne paške okvire te kvalitetom i vrsnoćom spadaju u najvrjednija umjetnička djela kojima bi se podičile i daleko veće sredine. Samostan sv. Margarite je mjesto gdje su paške koludrice od davnina podučavale žensku djecu u pismenosti i izradi čipaka. Paška čipka je 2009. godine upisana u UNESCO-ov registar nematerijalne kulturne baštine. Uz umijeće izrade paške čipke, paški baškotin, koludraška štrika, kolacić, badešina torta, rafijoli i pandešpanj se smatra lokalno, a i šire vrlo značajnom kulturnom baštinom otoka Paga, te je bitan element u izgradnji društvenog identiteta stanovnika otoka Paga. Uz samostan podignuta je crkva Navještenja Marijina. Kapela sv. Nikole, nakon obnove crkve, u potpunosti je restaurirana i dovedena u prvotno stanje te stoga predstavlja najvrjedniji arhitektonski spomenik gotičko-renesansnog stila u Pagu. Crkva Marijina Uznesenja u Pagu nalazi se na glavnom gradskom trgu i najvrjedniji je spomenik sakralnog graditeljstva u Pagu. Čuva sliku velike umjetničke vrijednosti, a pripisuje se velikom mletačkom slikaru Jacopu Tintorettu.
Stari grad Pag nalazi se kilometar južno od današnje gradske jezgre, danas je bogato arheološko nalazište i svetište. Sačuvana je Crkva sv. Marije u romaničkom stilu u kojoj se nalazi kip Majke Božje, te ruševine franjevačkog samostana.

Posebno se njeguju procesije za Veliku i Malu Gospu, s obzirom na tradiciju od nekoliko stoljeća i na veliko štovanje kako kod domaćih žitelja, tako i stranih posjetitelja. Razvojem integriranog razvojnog programa “Kulturna ruta: Putevima liburnskog, rimskog i hrvatskog nasljeđa” unaprijeđena je kulturna ruta Zadarske županije, razvijena kroz prekogranični strateški projekt HERA – Održivo turističko upravljanje jadranskom baštinom. Putem HERA-e obnovila se i sakralna baština Paga i započeta je turistička valorizacija.

Protkani vjerom

Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Vukovarsko srijemske županije ukazala je na mogućnosti razvoja vjerskog turizma na području Vukovarsko-srijemske županije. Vukovarsko-srijemska županija ima više od pet stoljeća bogatu sakralnu baštinu koja svjedoči o duhovnosti stanovništva i dubokoj vjeri. Crkveni objekti ostali su gotovo isti, svetišta imaju dulju tradiciju od nekih mnogo poznatijih, a prošteništa i danas okupljaju vjernike iz cijele Hrvatske i svijeta. Na istoku Hrvatske djeluju i mnoge vjerske zajednice, prije pedeset godina u Gunji je izgrađena prva džamija u Hrvatskoj (1969.), a područje je bogato srednjovjekovnim sakralnim spomenicima i crkvama sa samostanima. Dva su svetišta – Šumanovci i Ilača, uz mnoga prošteništa. Dio su tematske rute: Stope sv. Martina (u Europi ih je više od 200). Stope postavljaju Europska mreža kulturnih centara sv. Martina i Kulturni centar sv. Martina Hrvatska u suradnji s Vukovarsko – srijemskom županijom. Perspektive razvoja su promatrati svaki resurs u području vjerskog turizma kao resurs za razvoj kulturnog i povijesnog turizma. Postavlja se i pitanje nužnosti / mogućnosti razvoja dodatnih aktivnosti lokalnog stanovništva u kreiranju destinacije vjerskog turizma. Prilikom Konferencije predstavljena je i nova atraktivna turistička brošura u izdanju Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije: Protkani vjerom.

Vlč. Filip Perković iz Đakovačko osječke nadbiskupije, održao je predavanje “Arheološki lokaliteti kao doprinos unaprjeđenju ponude vjerskog turizma u Hrvatskoj”. Predstavio je stvarno stanje ponude arheoloških lokaliteta unutar vjerskog turizma Hrvatske koji su poražavajući u komparaciji sa svjetskim tržištem. Negativnom stanju tj. ne postojanju arheoloških lokaliteta u značajnijoj turističkoj ponudi i promociji Hrvatske, pridonosi i neiskorištenost potencijala, ne suradnja vjerskih, kulturnih i turističkih institucija, posebno izostanak vjerskih putovanja i odlazak na mjesta kulturne / arheološke ponude Hrvatske u ponudi turističkih agencija i udruga. Kao rješenje potrebno je prepoznati motivaciju dolaska turista, identificirati sadašnjost s prošlošću i uvažiti različitosti u pristupu kreiranja turističke ponude.

Baštinu smo dužni žurno zaštititi od propadanja i zaborava, te primjerenom distribucijom omogućiti turističke prihode lokalnom stanovništvu i sačuvati vrednote naroda za buduće generacije kao temelj našeg identiteta

“Unatoč velikom potencijalu koji Hrvatska ima za razvoj vjerskog turizma i unatoč što u inozemstvu postoji ogromno tržište u segmentu vjerskog turizma, kod nas još uvijek nije prepoznat atraktivnim oblikom turizma. Hrvatska se međunarodno ne promovira na sajmovima putem vjerskog turizma i hodočašća, nedostaje promotivnih brošura. Mnogo je poznatih i pod zaštitom UNESCO-a ali i neotkrivenih svetišta i sakralnih objekata u Hrvatskoj. Obala i kontinent prepuni su atrakcija, malih, ljupkih crkvica i bazilika na najljepšim prirodnim položajima, koje predstavljaju identitet i povijest naroda, a nisu primjereno predstavljene posjetiteljima jer možda nisu ni prepoznate vrijednim od lokalnih vlasti i turističkih djelatnika. Turisti ih otkrivaju sami, ljubitelji aktivnog odmora i nedirnute prirode posjećuju ih i obilaze nekontrolirano na teško pristupačnim lokalitetima, u mnogo slučajeva turisti ih i devastiraju. Posebno mi je drago što je Konferenciji nazočila i delegacija iz Općine Čitluk (Međugorje) iz BiH, u želji da se i kod njih vjerski turizam konkretnije razvija uz svu nužnu zakonsku regulativu, kazala je organizatorica Konferencije”, Sunčana Matić.

“U Ministarstvu turizma nedavno je održan sastanak u okviru kulturnog turizma, na temu vjerskog turizma i za sada imamo pozitivan odjek. Iz Ministarstva kazali su da će uvažiti naše prijedloge, te u novoj strategiji od 2020. do 2030. godine vjerski turizam razvijati kao poseban oblik turizma. Pažnju će posvetiti i edukaciji turističkih vodiča za vodstvo po sakralnim objektima, zamolili smo i izradbu dokumenta – Akcijskog plana za razvoj vjerskog turizma Hrvatske i financiranje manifestacija vjerskog turizma i hodočašća putem javnih natječaja. Sakralnu baštinu dužni smo žurno zaštititi od propadanja i zaborava, te primjerenom distribucijom omogućiti turističke prihode lokalnom stanovništvu i sačuvati vrednote naroda za buduće generacije kao temelj našeg identiteta. Nadamo se da će državne institucije konačno pružiti očekivanu podršku razvoju vjerskog turizma Hrvatske u suradnji s HBK i svim vjerskim zajednicama”, izjavila je Sunčana Matić iz agencije LUX.