Kardinal Parolin: Sekularnost treba biti dinamična i prilagodljiva
Foto: Vatican News // Kardinal Parolin u Quai d'Orsayu na konferenciji
Quai d\'Orsay (IKA)
Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin nakon sastanka s predsjednikom francuske vlade Françoisom Bayrouom, otišao je 16. siječnja u Quai d'Orsay gdje je sudjelovao na konferenciji pod nazivom "Kontinuitet i relevantnost Sporazuma Poincaré-Cerretti iz 1924", izvijestio je Vatican News.
U svom govoru kardinal Parolin govorio je o dugovječnosti sporazuma koji je proizašao iz korespondencije u siječnju 1924. između tadašnjeg nuncija Bonaventure Cerrettija i premijera Raymonda Poincaréa o pravnoj osobnosti Katoličke crkve u zemlji. Nakon dvadeset godina sukoba i napetosti između Francuske Republike i Svete Stolice, izazvanih pravnim vakuumom stvorenim zakonom o odvojenosti Crkava od države iz 1905., Poincaré-Cerrettijev sporazum dopustio je osnivanje biskupijskih udruga u skladu s Hijerarhijska vlast koju predstavlja biskup, podsjetio je kardinal.
Kardinal Parolin se potom usredotočio na utemeljiteljski francuski koncept sekularnosti, za koji je rekao da „nije dovedeno u pitanje njegov princip“, već posebno „specifično tumačenje i način na koji se ono razumije, poziva ili primjenjuje može izazvati zabrinutost, posebno kada je povezano s vjerskim osjećajima ili kada potkopava tradiciju“. Potom je podsjetio na Papin apel za „zdrava sekularnost“ tijekom putovanja u Ajaccio 15. prosinca, tražeći da se razvije „evoluirajuća i dinamična sekularnost, sposoban prilagoditi se različitim kontekstima i promicati stalnu suradnju između civilnih vlasti i redovnika“.
“Dolazak stanovništva različitog kulturnog i vjerskog podrijetla ponekad dovodi u pitanje sekularnost kakva je izgrađena u Francuskoj”, rekao je vatikanski državni tajnik te dodao da „u tom slučaju moramo se pozvati na još jednu temeljnu vrijednost Francuske Republike – bratstvo. Rješavanje ovih napetosti zahtijeva poštivanje ravnoteže između jednakosti građana i njihove slobode savjesti, ravnoteže koju samo bratstvo može omogućiti.“
Kardinal je također izrazio nadu da će katoličanstvo, kao i druge religije, uvijek biti tretirano s poštovanjem jednakosti građana pred zakonom i s poštovanjem svih uvjerenja, kako je predviđeno zakonom iz 1905. i francuskim Ustavom.
Državni tajnik je u svom govoru također spomenuo ponovno otvaranje pariške katedrale Notre-Dame, pet godina nakon požara koji ju je opustošio, s osvrtom na oduševljenje koje je taj događaj izazvao u Francuskoj i Europi. „To nije bio samo snažan znak, već i izraz svačije težnje: naći se u spokoju na svetom mjestu koje se proteglo kroz stoljeća, obilježavajući velike trenutke francuske povijesti 850 godina“, rekao je.
“Notre-Dame, u sjaju svoje ponovno otkrivene i uvećane ljepote, ponudio je svima trenutak milosti, bratstva i zajedništva”, kazao je Parolin te upitao “kako onda ne naglasiti, u svjetlu ovog nedavnog primjera, kako su dobri odnosi između Crkve i države, uz poštivanje sekularnost, bili ključni i komplementarni za vraćanje Francuskoj njezina pariškog dragulja?”. Naposljetku, kardinal Pavolin rekao je kako vjeruje da će se „očuvati mirni i konstruktivni odnosi između Crkve i države“.