Božićno izdanje Glasa Koncila

Otajstvu i proslavi Božića posvećen je veći dio svečanog dvobroja. To vrijedi i za mnoge redovite rubrike, uključujući i urednički komentar mons. Ivana Miklenića, urednika Glasa Koncila. Zbog predsjedničkih izbora ovaj je Božić na poseban način opterećen politikom. U takvom ozračju – piše Miklenić – lako se prodube podjele i „naruše odnosi“ među ljudima. U usporedbi pak s Božićem, katolički bi vjernici i svi ljudi dobre volje „razilaženja u političkim procjenama i mišljenjima… trebali prepoznati kao gotovo beznačajna, odnosno toliko malo važna da nikad ne bi smjela postati razlog za sukob, za svađu, za podjele i prekid dobrih odnosa, za ocrnjivanje“. Božić nudi nešto puno dublje i važnije. „Činjenica da se Isus, Sin Božji, pojavio u ljudskom tijelu kao ljudsko novorođenče očita je potvrda velikoga Božjega povjerenja u ljude, povjerenja koje bi mnogi ljudi teško jedni drugima iskazali. Zato je ovogodišnji Božić poziv upravo na obnovu povjerenja i dobrih odnosa među ljudima, na prepoznavanje svakoga čovjeka kao brata ili sestre te na razlučivanje bitnoga i prolaznoga“, zaključuje urednik Glasa Koncila.

Na čak pet stranica novi broj Glasa Koncila donosi sažetke poruka hrvatskih nadbiskupa metropolita i biskupa, dok poruku zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića donosi u cijelosti. Kardinal Bozanić na početku svoje poruke podsjeća na blagoslov domova koji se događa u božićno vrijeme. „Ni jedan dom nije isključen, ma kako bio skroman; ni jedan čovjek nije nevažan, bez obzira kroz kakve kušnje prolazio. Iz toga blagoslova nisu isključeni ni oni koji osjećaju samoću i napuštenost, nesigurnost i tjeskobu. Štoviše, molitvom Crkve i kršćanskom ljubavlju Božja milost prihvaćanja i radosti postaje vidljivijom“, poručuje kardinal. Zagrebački je nadbiskup u poruci također pozvao vjernike svoje nadbiskupije, a posebno grada Zagreba, da otvore domove i srca sudionicima Susreta hrvatske katoličke mladeži, koji će se u svibnju 2020. godine održati u hrvatskoj prijestolnici.

Pročelnik Katedre fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu i predavač na Katedri za dogmatsku teologiju KBF-a u Đakovu dr. sc. Hrvoje Kalem gost je redovitog intervjua. Sugovornik govori o humanizmu, temi koja je izravno vezana uz Božić, budući da je Bog postao čovjekom te je tako, kako kaže sugovornik „pokazao kako je dobro biti čovjek“ te nas je „naučio što znači biti čovjekom“. Sugovornik međutim također kritički propituje: »Danas više nisam siguran na što se točno misli kad kažete ‘humanizam kojim se diči zapadni svijet’. (…) Kakav je to humanizam koji s jedne strane čovjeka i njegova postignuća stavlja na mjesto Boga, a u isto vrijeme čovjeka smatra tek djelićem prirode koji nije moguće temeljito razlikovati od biljke i životinje?«

Da je pogrešna ideja napretka na neki način ugrozila istinski ljudski identitet te da je čovjeku potrebno svjetlo odozgor, svjetlo Božjega samodarivanja u liku Djeteta, daju na znanje mladi suradnici Glasa Koncila, koji u rubrici „Mladi mladima“ donose niz manjih priloga pod zajedničkim naslovom: „Tehnologija, umjetna inteligencija i čovjekov život“.

Uz mnoge redovite rubrike koje se odnose na Božić, svečani dvobroj Glasa koncila, od 20. do 25. stranice donosi posebni božićni prilog. Jedan je tekst u prilogu posvećen humanitarnim i karitativnim akcijama zagrebačkih studenata na putu do Božića. Drugi pak ilustrira kako rodbina i djelatnici uljepšavaju proslavu Božića štićenicima podružnice Pustodol Centra za rehabilitaciju Varaždin, podružnice koja prima odrasle osobe s intelektualnim, osjetilnim i tjelesnim oštećenjima.

O tome kako su se slavile polnoćke na jedan od najtežih i najtjeskobnijih Božića u hrvatskoj povijesti, onaj 1991. godine, govori prilog pod naslovom „Mir Kristova rođenja nadjačao je ratni vihor 1991.“. Kroz priče protagonista prilog opisuje polnoćke u vinkovačkoj ratnoj bolnici, u Lipiku, u Sinju te „polnoćku“ – misa u pravom smislu riječi nije se mogla slaviti – vukovarskih uznika u Srijemskoj Mitrovici.

Da utjelovljeni Bog unosi svoj mir i u najveće ljudske ponore svjedoči još jedan prilog, koji iznosi sjećanja poznatih i manje poznatih ljudi na uzničke Božiće: službenice Božje Marice Stanković, bl. Alojzija Stepinca na Božić u Lepoglavi, branitelja iz Slunja Nikole Požege koji je Božić 1991. proveo u zatvoru na slunjskom poligonu, Milka Riffera kojega je Božić 1943. godine zatekao kao zatočenika logora u Jasenovcu te misionara Danka Litrića, koji u zatvoru u Ruandi nije doduše bio kao uznik, nego je pokušao biti božićni dar zatvorenicima.

Jedan od priloga govori o tome kako Božić dočekuju kršćani u Svetoj Zemlji, a tu je i prilog o jednom od najpoznatijih „Djetešca“. Riječ je o Praškom Djetetu Isusu, tj. o kipu koji prikazuje malenoga Isusa (u dobi od četiri ili pet godina), a čuva se u crkvi Majke Božje od pobjede u Pragu.

Božićni dvobroj Glasa Koncila donosi i opširni prikaz apostolskoga pisma pape Franje „Admirabile signum – Čudesni znak“ o važnosti izrađivanja jaslica i porukama koje šalje taj pobožni običaj koji je u povijest kršćanstva unio sv. Franjo Asiški, organiziravši prve žive jaslice u talijanskom gradiću Grecciu.

Premda je svečarski dvobroj obojen izrazito božićno, ni njegova informativna strana nije izostala. Tako, među ostalim, Glas Koncila prenosi poruku Komisije „Iustitia et pax“ HBK-a za predstojeće predsjedničke izbore.

Istoimena komisija Biskupske konferencije BiH također je objavila, a Glas Koncila prenio, izjavu u kojoj biskupi, među ostalim, upozoravaju na novi Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske koji omogućuje netransparentan upis Republike Srpske kao vlasnika nekretnina čiji vlasnici ne žive u svojim domovima, većinom zato što su iz njih protjerani. „Bojazan od fatalnoga ‘etničkog čišćenja’“, redakcijski je naslov izjave.

„Ne umire spomen na posrednika Božje ljubavi“, naslov je izvještaja s otvorenja Godine biskupa Mahnića u Krku, u povodu 100. godišnjice njegove smrti.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić susreli su se s ravnatelji(ca)ma osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova. Glas Koncila donosi izvještaje i s tih susreta.

Na stranicama dvobroja može se pronaći i izvještaj s predstavljanja knjige „Kardinal Alojzije Stepinac. Posljednje propovijedi iz sužanjstva, od Božića 1959. do Svijećnice 1960.“. Knjigu je uredio postulator kauze za Stepinčevu kanonizaciju dr. Juraj Batelja, koji je i govorio na skupu.

Zlatni svećenički jubilej pape Franje te uredba kojom se ukida kanonsko-pravni institut papinske tajne, izvještaji su koji privlače posebnu pozornost na stranicama Glasa Koncila na kojima se izvještava o događajima vezanima za Crkvu u svijetu.