Interdisciplinarni simpozij „Riječki znanstveni mostovi“: Urbano i humano

Korištenje suvremenih medija za komunikaciju potpuno je prikladno za skup koji se i ranijih godina bavio suvremenim dostignućima u znanosti te predviđanjima kako će ona utjecati na čovjeka. U organizaciji simpozija sudjeluju Teologija u Rijeci – područni studij KBF-a u Zagrebu, Medicinski fakultet i Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci te Sveučilište Nikola Kopernik u Torunu.

Cilj je ovogodišnjeg simpozija bio ponuditi viziju bitnih budućih odrednica Grada, koji će pomoći lokalnoj i regionalnoj zajednici u planiranju i osmišljavanju vlastitih aktivnosti. „No, govoreći o gradu zapravo promišljamo o svijetu i kakav svijet želimo“, objasnio je uime organizatora dr. Amir Muzur. Tema je nadahnuta godinom u kojoj Grad Rijeka nosi počasnu titulu Europske prijestolnice kulture (EPK 2020). Predavači iz različitih znanstvenih i akademskih disciplina promišljali su brojne bitne odrednice i teme Grada budućnosti, kao što su: grad u službi građanina, građanin u službi grada; evolucija urbanih formi – ujednačenost između tradicije i razvoja; problematika prenapučenih gradova i praznih sela; povezanost i infrastruktura gradova – solidarnost koja uključuje sve slojeve građanstva; nove tehnologije i oblikovanje „pametnih“ gradova; grad kao živi organizam – inkluzivnost, sigurnost, zdravlje i sloboda; turizam i grad; ekologija i grad – zelene oaze i smetlišta; duhovnost i religiozni prostori unutar grada; religiozna događanja u Gradu.

Uvodno je predavanje održao dr. Amir Muzur, koji je pozdravio sudionike podsjetivši na interdisciplinarni pristup koji je od samih početaka zaštitni znak ovog simpozija. Dodao je kako ova on-line izlaganja neće umanjiti znanstvenu vrijednost susreta. U svom je predavanju, s medicinskog stajališta, govorio o ispreplitanja neuralnog i urbanog. „Posebnosti života u gradu su očite: povezanost jedinki opada, a raste otuđenje, strah i osamljenost, tempo svih aspekata društvenog života i kompetitivnost. Međuovisnost urbanog života i živčanog sustava stoga se najčešće promatra, istražuje i razotkriva kao neki oblik rizičnosti ili opasnosti“, rekao je dr. Muzur problematizirajući negativne utjecaje življenja u gradu na živčani sustav.

Dr. sc. Nela Gašpar, potaknuta epidemijom Covid-19, govorila je o solidarnosti unutar uređenog ljudskog društva za koju se s jedne strane, čini da je u snažnoj krizi, s druge strane opet zadobiva svoju punu aktualnost kao temeljna vrednota u suvremenom gradu koji stoji pred izazovom da bude sve više i više po mjeri čovjeka. „Riječ je o vrednoti koja je utemeljena na relaciji/odnosu. Zato ona neizbježno ukazuje na shvaćanja života u društvu ne kao puke obveze, nego kao zahtjeva koji je upisan u samu narav čovjeka i koji treba utjeloviti u solidarno ponašanje.“ Istaknula je kako kritika „socijalne države“ često prikriva želju pojedinca za osobnim potvrđivanjem, za veličanjem privatnog i njegove učinkovitosti, izvan logike solidarnosti.

Dr. sc. Saša Horvat s Teologije u Rijeci, u predavanju „Utopijski gradovi: ‘Reci mi kako shvaćaš čovjeka i reći ću ti kakav grad sanjaš’“ ukazao je na povezanost, s jedne strane, filozofske antropologije, ljudskog razumijevanja vlastite biti i odnosa sa svijetom i Bogom, te, s druge strane, utopijskih ideja savršenih gradova.

Dr. sc. Iva Rinčić s Medicinskog fakulteta govorila je o promjenama u urbanizmu uzrokovanim pandemijom Covid-19 koja uvjetuje tjelesnu distancu. S medicinskog i komunikacijskog stajališta problematizirala je nošenje higijenskih maski koje s jedne strane umiruju ljude, a s druge strane donose komunikacijske probleme, pa i sigurnosna pitanja. Zaključila je kako je za kvalitetan život u gradu nužna socijalna bliskost.

Dr. sc. Nikola Vranješ s Teologije u Rijeci govorio je o praksi vjere u gradu danas. Ustvrdio je da je grad u različitim intenzitetima i oblicima, već stoljećima i desetljećima posebna meta tolikih milijuna ljudi koji upravo u njemu nastoje ostvariti svoju želju za osmišljenim i sretnim životom. „Drugim riječima, grad je već duže vrijeme, a danas posebno, u ekspanziji.“ Ustvrdio je kako je potrebno pastoralno promišljati djelovanje vjernika i svjedočenje vjere u kontekstu kulture grada i kulturalnih promjena.

Dr. sc. Marko Medved s Teologije u Rijeci govorio je o Crkvenoj povijest Rijeke koju je obilježila pluralnost identiteta. Istaknuo je kako je „inkulturacija kršćanstva u povijesti grada Rijeke odražava pluralitete koji su kao konstitutivni princip trajno prisutni u crkvenoj povijesti, od prve Crkve do danas.“

Prof. art. Ingeborg Fülepp s riječke Akademije primijenjenih umjetnosti govorila je o projektu Rijeka, virtualni svjetionik medijske kulture analizirajući njezinu industrijsku i kulturnu ostavštinu. „Rijeka je ostala s impresivnim praznim industrijskim pogonima i popratnim zgradama koji svjedoče o nekom drugom načinu i smislu rada. Rijeka danas privlači upravo kontrastom industrijskih ruševina sa sačuvanom povijesnom jezgrom i iznimnim prirodnim ambijentom te sjajnom pozicijom koja povezuje more i kontinent, Mediteran i Srednju Europu.“

Dr. sc. Franjo Mijatović i dr. sc. Tomislav Zečević s Teologije u Rijeci uspoređivali su kulturu pisma i kulture slike te predstavili Nebeski grad Jeruzalem u tekstovima sv. Pavla. Svoj su doprinos razmišljanjima o tome što sve utječe na život u gradu dali i predavači iz Bratislave, Amsterdama i Tourina, MSc Nanco Dolman (Royal Haskoning DHV, Amsterdam), PhDr. Michal Valčo, PhD. (Univerzita Komenského v Bratislave, Evanjelická bohoslovecká fakulta), fr. prof. dr hab. Janusz Szulist (Uniwersytet Mikołaja Kopernika w Toruniu, Wydział Teologiczny te fr. dr hab. Piotr Roszak, prof. UMK (Uniwersytet Mikołaja Kopernika w Toruniu, Wydział Teologiczny).