Na misnom slavlju sudjelovale su sestre Služavke Malog Isusa iz provincijske kuće samostana sv. Ane u Splitu, sestre iz samostana u Solinu te dvije sestre Kćeri Božje ljubavi. Župa se pripremala za Stepinčevo trodnevnicom u sklopu devetnice Gospi Lurdskoj.

Župnik vlč. Mihael u homiliji je istaknuo da se „lik blaženog kardinala Alojzija Stepinca teško može opisati, zbog osebujnosti njegova svetačkog života, i veličine u svakom pogledu. Svim je bićem vjerovao u Boga i ljubio bližnje. Iz ljubavi prema Bogu i prema Crkvi bio je spreman i položiti život, podnijeti mučeništvo u teškom vremenu u kojem je živio.“ Istaknuo je „privlačnost Stepinčevih jasnih uvjerenja i čežnje za autentičnim životom prožetim vjerom, hrabrošću i dosljednošću. Njegova čvrstoća ukorijenjena u dubokoj vjeri i povjerenju u Boga, koje ni prijetnje ni progoni nisu mogli poljuljati, pravo bogoljublje i domoljublje, ispravno oblikovana savjest i nama danas su poticaj i uzor koji nam je slijediti. Pozvani smo biti bolji ljudi i bolji vjernici, svatko u svom zvanju i poslanju“.

Nakon misnog slavlja sve prisutne je pozdravila provincijska glavarica Splitske Provincije sv. Josipa s. M. Terezija Pervan, i istaknula da su sestre, koje su bile uz kardinala Alojzija na župnom dvoru Krašiću za vrijeme njegova zatočeništva, kao relikviju sačuvale komadiće gaza i zavoja natopljene krvlju što su ih stavljale nadbiskupu na noge, a jedna je takva sačuvana gaza natopljena kardinalovom krvlju kao relikvijar kroz trodnevnicu i bila izložena vjernicima na štovanje na pokrajnom oltaru crkve. Relikviju gaze natopljene krvlju iz noge blaženog kardinala Alojzija Stepinca i nekoliko drugih predmeta vezanih uz život blaženika čuvaju sestre u samostanu sv. Ane u Velom Varošu u Splitu.

Nakon što je župski zbor otpjevao pjesmu u čast blaženog kardinala Alojzija Stepinca s. M. Maneta Mijoč je dala prikaz prilika života sestara Služavki Malog Isusa na župnom dvoru u Krašiću sa zatočenim kardinalom Alojzijem i župnikom vlč. Josipom Vranekovićem. Sestre su sa župnikom Vranekovićem u malom i skromnom župnome stanu u Krašiću dočekale nadbiskupa Alojzija Stepinca, kamo je bio premješten iz lepoglavskog zatvora, i bile mu kroz cijelo vrijeme zatočeništva na pomoć do smrti, od 5. prosinca 1951. do 10. veljače 1960. Popratila je to vizuelno dokumentima i fotografijama sačuvanima u arhivu zagrebačke nadbiskupije, arhivima Družbe i Provincija, izloženima u Spomen domu blaženog Alojzija Stepinca u Krašiću. Prošle godine s. Maneta je život i rad sestara u Krašiću u vrijeme desetgodišnjeg kućnog zatočeništva kardinala Stepinca opisala u knjizi Blaženikove sestre – Sestre Služavke Malog Isusa u Stepinčevu Krašiću.

„Sestre su svjedoci o posljednjim danima života, smrti i pokopu kardinala Stepinca, svjedoci njegova sveta života i svete smrti. Dan i noć su, sa župnikom, bile uz njega i izmjenjivale se, pomagale mu, molile krunicu, bile prisutne kad mu je župnik podijelio sakrament bolesnika. Na samrti držao je u ruci svijeću, koju su mu pridržavali župnik s jedne strane kreveta i predstojnica s. Honorata s druge strane. O posljednjim danima života i smrti kardinala Alojzija Stepinca, tekst pripremljen na temelju Dnevnika župnika Vranekovića  Dnevnik. Život u Krašiću zasužnjenog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca (5. XII. 1951. – 10. II. 1960.), i svjedočanstva sestara Služavki Malog Isusa u vjesniku Družbe“, pročitala je s. M. Jelena Marević, a pet sestara su uz relikviju gaze natopljene kardinalovom krvlju držale upaljene svijeće.

Nakon završnog misnog blagoslova i prigodnog programa okupljeni vjernici, župnik i sestre pomolili pred izloženom relikvijom bl. Alojzija.