Predsjednik HC-a biskup Mrzljak: Želimo dobrom Bogu zahvaliti za sva dobročinstva i svu dobrotu

1. Govor varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka, predsjednika Hrvatskog Caritasa:

Poštovani,

sve Vas srdačno pozdravljam u ovoj prigodi kada o 25. obljetnici Hrvatskog Caritasa želimo dobrom Bogu zahvaliti za sva dobročinstva i svu dobrotu koja se preko ljudi pokazuje i očituje. Caritas ima svoj izvor u Onome koji je rekao: „Ljubi bližnjega kao sebe samoga.“ (Mt 22, 39)

Prva Crkva, Isusovi učenici, djelotvorno je to živjela kako možemo čitati u Djelima apostolskim. Tijekom skoro 2000 godina povijesti Crkve Isusovi učenici bili su toga svjesni i na različite načine nastojali su ostvarivati tu Isusovu zapovijed, tj. karitativno djelovati. To može biti i individualno i organizirano zajedničko djelovanje.

Naš hrvatski narod skoro 14 stoljeća napaja se na bogatom izvoru kršćanske katoličke baštine. To se posebno pokazuje kada nas snađu nevolje i teškoće koje nas nisu štedjele tijekom daljnje i bliže prošlosti. Posebno se to pokazalo u nedavnome Domovinskom ratu kada su se otvarala srca i vrata za prihvat onih koji su bili protjerani iz svojih domova s najskromnijim zavežljajem. Nisu ostali ni gladni ni goli ni bosi jer ih je prihvatila bratska ljubav – caritas. Tu vidimo spontanu, a onda i sve više organiziranu djelatnost caritasa u našim župama, dekanatima, biskupijama koje sve povezuje Hrvatski Caritas.

Hrvatski Caritas član je Caritasa Internationalis sa sjedištem u Rimu (međunarodne konfederacije koju čine 164 organizacije članice iz sedam regija: Afrika, Azija, Europa, Latinska Amerika i Karibi, Srednji Istok i Sjeverna Afrika (MONA), Sjeverna Amerika i Oceanija) i Caritasa Europa sa sjedištem i Bruxellesu (krovna udruga nacionalnih Caritasa koju čini 49 organizacija iz 46 zemalja). Dakako da poseban bratski odnos imamo s Caritasom Bosne i Hercegovine.

HC prvenstveno ima zadaću koordiniranja programa, projekata i akcija od nacionalnog značenja te organiziranja akcija prikupljanja i distribucije pomoći u hitnim situacijama (potresi, poplave, požari, ratni sukobi i sl.) u Hrvatskoj i u svijetu, trajne formacije i edukacije za Caritas i odgoj za volontarijat te zagovaranje siromašnih, marginaliziranih, socijalno isključenih.

U ratnim 90-im godinama osim organiziranja prihvata i skrbi za izbjegle kroz brojne kampove i kasnije prognanička naselja, Hrvatski je Caritas organizirao pomoć u hrani, lijekovima, pomoć u obnovi kuća, tzv. kumstva na daljinu i skrb za djecu koja su u Domovinskom ratu izgubila roditelje (više od 13 000 djece), pružanje zdravstvene njege i pomoći te na poseban način djelovao kroz Ljekarne Diakonia.

U drugoj polovini 90-ih godina, nastupom mirnodopskog razdoblja, HC se osobito posvetio socijalnoj zaštiti i pomoći povratnicima, obnovi razrušenih domova i programu kreditiranja malih poduzetnika na ratom razorenim područjima, čime se ljudima željelo pomoći da osiguraju egzistenciju za sebe i svoju obitelj kako bi mogli nastaviti život u mjestima u kojima su stanovali.

U 2000-im intenzivno se započelo s aktiviranjem kapilarne mreže župnih caritasa i sustavnim pristupom razvoju i poticanju volontarijata (naglasak na edukacijsko-formacijski aspekt s ciljem preventivnog djelovanja u suočavanju s rastućim socijalnim problemima); razvojem mreže nad/biskupijskih obiteljskih savjetovališta, koja osim savjetodavnog rada pokazuju odgovor Crkve na aktualne društvene probleme obitelji te posvećuje pozornost pitanjima braka i obitelji; zatim projektima suradnje s brojnim crkvenim ustanovama, ali i stručnim civilnim institucijama u projektima zagovaranja (zaštita voda, rad nedjeljom, istraživanje siromaštva i slično).

Posljednje desetljeće naglasak je na osnaživanju mreže nad/biskupijskih Caritasa, jačanje volonterstva na razini župa i biskupija, te djelovanje u kriznim i humanitarnim akcijama diljem svijeta, od čega valja izdvojiti poplave koje su 2014. godine zahvatile Hrvatsku, BiH i Srbiju te humanitarni odgovor Crkve kroz Caritas za vrijeme izbjegličke i migrantske krize 2015. i 2016. godine.

Ovo je prigoda zahvaliti Bogu, ali i mnogim dobrim ljudima za djelotvornu ljubav. Dok s jedne strane Bogu zahvaljujemo za proteklo razdoblje, okrećemo se prema budućnosti i želimo još više djelotvorno i organizirano služiti čovjeku, posebno siromašnom i potrebitom kako nas poučava Petar naših dana – papa Franjo kojem smo mi, hrvatski biskupi, prošlog tjedna iskazali u ime svih vjernika svoju ljubav i zajedništvo.