Vojna kapelanija „Sveti Ivan Krstitelj“ obilježila blagdan svoga nebeskog zaštitnika

„Crkva danas slavi rođenje sv. Ivana Krstitelja. Štujući svece vjernici se čvrsto uzdaju da će zadobiti neko mjesto u društvu s njima u nebeskoj proslavljenoj Crkvi. Čestitam svima Vama blagdan sv. Ivana Krstitelja posebice onima koji danas slave svoj imendan“, rekao je biskup Bogdan na početku propovijedi.

Istaknuvši kako primjeri privlače – exempla trahunt – biskup je rekao da su lik i djelo Ivana Krstitelja snažan govor svoj kršćanskoj zajednici punih dvadeset stoljeća. Njegova riječ, poziv na obraćenje su podjednako aktualni i danas kao i u njegovo vrijeme, istaknuo je.

„Sveti Ivan Krstitelj je snažni biblijski lik kojega svečano slavi Istočna i Zapadna Crkva. On je jedan od najistaknutijih biblijskih likova kod sva četiri evanđelista. Osim u kršćanstvu, Ivan Krstitelj zauzima istaknuto mjesto i kod muslimana, kako oni vjeruju, kao jedan od najvećih proroka koji prethode Muhamedu. O njemu govore i apokrifni tekstovi. Rimski povjesničar Josip Flavije piše oko devedesete godine biranim riječima o njegovome zatočenju i pogubljenju u Maherontu, tvrđavi na obalama Mrtvoga mora koja se danas nalazi u državi Jordan“, rekao je biskup Bogdan.

Za rodno mjesto Ivana Krstitelja drži se da je bilo selo Ain Karim, udaljeno osam kilometara od središta staroga Jeruzalema. O rođenju sv. Ivana, biskup je rekao: „Ivan Krstitelj je rođen u svećeničkoj obitelji, vjerojatno u posljednjim mjesecima stare ere. Njegov otac Zaharija bio je iz razreda Abijina, a majka Elizabeta je iz potomstva Aronova (Lk 1,5). ‘Oboje su bili pravedni pred Bogom: živjeli su besprijekorno po svim zapovijedima i odredbama Gospodnjim’. (Lk 1, 6.) Nisu imali djece jer je Elizabeta bila nerotkinja, a oboje su bili u poodmakloj dobi. Premda su bili otvoreni životu od prvoga dana njihova braka, djece nije bilo“, protumačio je biskup Bogdan.

„Dok je jednom zgodom Zaharija bio u hramu u ‘Svetištu Gospodnjem’ i prinosio žrtvu u dubokoj molitvi i sabranosti, veliko mnoštvo svijeta je bilo vani i molilo, ukazao mu se Božji glasnik – anđeo Gabrijel. Bog je iznenada intervenirao u njegov život! Rekao mu je da će njegova žena začeti i roditi sina te da mu on, Zaharija, fizički otac djeteta dade ime Ivan. I anđeo je nastavio: ‘Bit će Ti radost i veselje i rođenje će njegovo mnoge obradovati. Bit će doista velik pred Gospodinom’ (Lk, 1, 14-15)“, nastavio je biskup Bogdan.

Evanđelisti nam opisuju Ivana i njegovo proročko djelovanje. Ivan je plijenio pažnju svojih suvremenika. Njegov govor nije bio nekog mekušastog stila, osrednji, „sladunjavi…“ Ivan je privlačio svojim radikalnim stilom života, svojom pokorom, opredijeljenošću za Boga, karakterom, nepotkupljivošću, istaknuo je propovjednik.

„Njegova snažna pojava, prodorna i uvjerljiva riječ, iza koje stoji život, uzdrmala je svu Judeju. On propovijeda obraćenje koje je povezano uz obredno uranjanje u vodu u rijeci Jordanu za otpuštanje grijeha. Obraćenje na koje Ivan poziva, uključuje priznavanje vlastitih grijeha, snažni poticaj na promjenu života, stila ponašanja, napuštanje loših navika življenja, odreknuće od grijeha. I tu je Ivan jasan i beskompromisan. Jasno i uporno govori, opominje. Čitavo njegovo djelovanje usmjereno je prema Isusu koji je u središtu i koji je tu među njima ali se još nije očitovao. I tako je kod svih svetaca! U središtu njihova djelovanja, žrtve, samoprijegora, uvijek je Krist sa svojom spasenjskom porukom čovjeku“, poručio je mons. Bogdan.

Svaki prorok i svaki Božji čovjek nailazi na poteškoće i nerazumijevanja. Tako je bilo i s Ivanom. Suvremenici su ga ismijavali i optuživali. No, Ivan nije sustajao u naviještanju istine, i to će ga u konačnici stajati života. Herod Antipa dat će ga pogubiti u tvrđavi Maheront, rekao je, između ostaloga, biskup Bogdan.

Liturgijsko pjevanje predvodila je klapa „Sveti Juraj“. Na misnom je slavlju, uz ročnike i djelatnike požeške vojarne, sudjelovao načelnik Policijske uprave požeško-slavonske Željko Grgić sa suradnicima.