Budi dio naše mreže
Izbornik

Deseta obljetnica smrti prof. dr. sc. Alde Starića i pedeseta obljetnica časopisa „Služba riječi“

Zagreb (IKA)

Deseta obljetnica smrti prof. dr. sc. Alde Starića i pedeseta obljetnica časopisa „Služba riječi“ obilježene su 15. studenoga u župi sv. Terezije od Djeteta Isusa u Zagrebu. (Šira verzija)

Susret u zajedništvu održan je u toj župi jer je u njoj profesor Aldo Starić pastoralno djelovao. Posebno se spomenulo i njegova rada u Kršćanskoj sadašnjosti.

Euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, koji se u homiliji prisjetio Alde Starića i kršćanske vjere koju je živio: „Doživljavam ga ponajprije kao teologa sakramentalnosti. To je ostalo živjeti u njegovoj zapisanoj baštini. Osjeća se nužnost povezanosti i suodnosa: prošlosti i sadašnjosti, vidljivoga i nevidljivoga, radosti i patnje, Staroga i Novoga zavjeta… Povezivanje je to koje živi od nužne različitosti i razdvojivosti. Sakramentalni je ključ primjenjivao na svakodnevnost življenja kršćana, na neposrednost koja se redovito doživljava kao uobičajenost. Dobro je znao da su vjeri potrebne ‘vanjske prenosnice’, da ja srž povezanost nebeske i zemaljske stvarnosti, omogućene otajstvom Isusa Krista“.

U koncelebraciji slavlja bili su zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, apostolski administrator Varaždinske biskupije mons. Josip Mrzljak te desetak svećenika. Uslijedio je prigodni program u kojem su sudjelovali: prof. dr. sc. Stjepan Kušar, dr. sc. Stjepan Brebrić, prof. Mirko Ivanjek, dr. sc. Augustin Janeković i Tomislav Filić.

Profesor Aldo Starić bio je prije svega izniman, dobar čovjek, iskren i dubok vjernik te vrstan teolog i profesor. Svojim studentima, suradnicima, redovnicama, ali svima s kojima je dolazio ususret darivao je iz bogate riznice svojega znanja, ali još i više iz svoje ljudske i kršćanske duhovnosti. Prozvali su ga „teologom izgovorene riječi“. Sve je svoje vrijeme utrošio u izdavanje tuđih tekstova, dok za svoje vrijedne tekstove uglavnom nije izdvojio vremena. Za svoga života nije objavio niti jednu svoju knjigu, ali je itekako snažno utjecao na pisanu teološku riječ u Hrvatskoj. Kršćanska sadašnjost objavom knjige „Kršćanska vjera. Mali biblijski uvod“, koja je predstavljena na obilježavanju obljetnice njegove smrti, donekle nastoji popuniti tu prazninu i ostaviti u nasljeđe nešto od vrijednoga opusa profesorovih radova i predavanja.

Priređivač knjige „Kršćanska vjera. Mali biblijski uvod“ prof. Stjepan Kušar kazao je da je knjiga sastavljena od predavanja koje je prof. Starić održao studentima i intelektualcima koji su se okupljali oko njega, a dio predavanja snimao je za Treći program Hrvatskoga radija vezano uz evanđeoske tekstove.

Stariću je „bilo važno pokazati da vjera nije skup lijepih ideja, lijepih pripovijesti i programa koje treba ostvariti, nego da je kršćanska vjera stil života koji se oblikuje hranjen iz evanđelja, ali uvijek iznova filtrirano kroz srce onoga koga to zanima“, istaknuo je Kušar.

Dodao je da se čitajući Starićeve tekstove vidi da on ne govori o tom sadržaju kao o nekoj ideji: „Krist nije ideja, Krist nije običaj, Krist nije folklor. Kada se zaroni u tekstove prof. Starića, pokazat će se da su oni nastali iz trajnog bavljenja tom temom. Pokazat će i da je kršćanska vjera kontrafaktična, nešto što pokazuje kontru životu i društvu kakvi se obično grade, kršćanska vjera pokazuje drukčiju mogućnost ‘biti čovjek’ – Starić to na fini način pokazuje u svojim tekstovima. Ti tekstovi zaslužuju biti promišljani“, kazao je među ostalim priređivač knjige, pozvavši prisutne da knjigu prof. Starića uzmu u ruke. Starićeva tumačenja biblijskih tekstova, iza kojih stoji veliko znanje, pokazat će njihovu živu riječ i danas.

Profesor Starić znao je govoriti: „Kršćanska sadašnjost – to su vizije, ali i ljudi“, a uredništvu svi su ga zvali jednostavno „naš profesor“. Njegov najbliži suradnik i prijatelj posljednjih godina života i djelovanja u Kršćanskoj sadašnjosti, njegov tadašnji zamjenik, danas glavni urednik i direktor, dr. sc. Stjepan Brebrić, na predstavljanju se prisjetio profesora Starića, njegove velike uloge u KS-u, ogromne količine tekstova koje su kroz dva desetljeća prošle kroz njegovu teološku lekturu i redakturu.

„Profesor Starić teološku je misao glasno i jasno isticao u svim prigodama, on je u punoj mjeri i radosno živio svoje kršćanstvo“, rekao je dr. Brebrić, naglasivši među ostalim jasnoću i pouzdanost kao obilježja Starićeve riječi.

„Sve ono što je ostalo za Aldom prava je dragocjenost teološke i kršćanske misli“, kazao je nazvavši Starića „živim otajstvom“. Prisjetio se i nekoliko anegdota iz uredničkih dana prof. Starića u KS-u, dodavši da je na prvi pogled djelovao kao vrlo običan čovjek, no u svemu tome bio je zapravo vrlo neobičan. Od mladomisničke mise do nadgrobnog epitafa, njegov je lik zaokružila jedna misao koja ga i danas obilježava: „Hoću znati samo za Krista“.

Nekadašnji student i župljanin, danas publicist Mirko Ivanjek istaknuo je da je prof. Starić u njega ostao duboko urezan. Kada je u računalo pretipkavao Starićeve tekstove koji su satkani u tu knjigu, čuo je ponovno njegov glas, riječi koje je nekada slušao. „Sjećam se i njegovih fraza, poštapalica, koje je spomenuo i mons. Šaško ‘bez veze’, kao i ‘Bože, Bože, svašta’. Profesor Starić uvijek je bio senzibiliziran za međuljudske odnose. Morali smo se uz njega zapitati što je ta vjera koju mi živimo. Iskustvo čovjeka, prijateljstva, ljubavi – ta važnost vremena ostala mi je od Alde“, rekao je Ivanjek te dodao da je ponosan što je imao takvog profesora i prijatelja jer je danas obogaćen njegovim iskustvom i prijateljstvom.

Kao župljanin je o profesoru govorio i dr. sc. August Janeković koji je naglasio da je prof. Starić želio izravno djelovati na ljude te da je uz Josipa Turčinovića, Tomislava Janka Šagi-Bunića i Vjekoslava Bajsića bio jedan od velikana naše Crkve. Prepričao je i niz anegdota vezanih uz profesora Starića i tadašnje društvene okolnosti. „Treba istaknuti da je profesor Aldo cijeloga sebe unio u život župe. Župnik mu je prepustio glavna euharistijska slavlja“, prisjetio se Janeković. „U Aldino vrijeme pričesnici nisu prilazili djelitelju pričesti. Profesor bi sam obišao cijelu crkvu i dijelio pričest, vjerojatno da one koji se nisu pričešćivali potakne da shvate kako im je pričest prijeko potrebna“, dodao je.

Izvršni urednik časopisa „Služba riječi”, Tomislav Filić, kazao je da je u 50 godina izlaženja časopisa objavljeno 297 svezaka. Zahvalio je na vremenu i prijeđenom putu svim urednicima i suradnicima od 1969. do danas istaknuvši da je 50 godina i puno i malo. Prisjetio se četiriju uređivačkih skupina časopisa i promjena koje su ga kroz godine obilježavale. Aldo Starić bio je dio druge uređivačke skupine „Službe riječi“ (1972. – 1992.) tijekom koje je, među ostalim, napisao mnoštvo (nepotpisanih) članaka.

U glazbenome dijelu susreta sudjelovao je Mješoviti zbor župe sv. Terezije od Djeteta Isusa, a domaćin bio je župnik Mario Pavić.