U Karlovcu proslavljena 334. obljetnica proglašenja sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske
Foto: Lovro Klarić
Blagdan svetog Josipa zaštitnika Hrvatske svećeno je proslavljen u srijedu 9. lipnja u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu. Misno slavlje predvodio je varaždinski biskup u miru Josip Mrzljak.
Prije točno 334 godine Hrvatski sabor je na svom zasjedanju, na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, proglasio svetog Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva. U protokolu Hrvatskoga sabora iz tog vremena na latinskom jeziku je zapisano: „Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.“
„Siguran sam da je njihova odluka, zaufana molitva i zagovor svetog Josipa dar i ovoj našoj današnjoj slobodi i ljepoti ovog i svih drugih misnih slavlja, kojima smo dionici“, rekao je uvodno mons. Antun Sente, rektor Nacionalnoga svetišta svetog Josipa.
Misno slavlje predvodio je mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup u miru, koji je između ostaloga u propovijedi istaknuo da je sveti Josip čovjek šutnje, čvrste vjere i djela.
„Čovjek šutnje govori današnjem čovjeku 21. stoljeća koji je prepun riječi. (…) Današnji čovjek više govori, a manje sluša. A kada treba slušati pita se: koga ću slušati? Nismo li se i u ovogodišnjem predizbornim danima naslušali mnogih ostvarivih, ali još više neostvarivih obećanja. Ne slušamo li često neke govornike koji nam više ‘škakljaju uši’ nego ozbiljno govore o važnim istinama o čovjeku i čovječanstvu“, rekao je mons. Mrzljak.
Kako je lijepo čuti da je Hrvatski sabor 1687. bio jednoglasna u svim redovima i staležima, poručio je propovjednik.
„To nipošto ne znači da nije bilo nesuglasica, da nije bilo protivština i raznih mišljenja, ali u bitnim stvarima bilo je jednoglasje. O Hrvatskom saboru možemo govoriti o njegovoj stoljetnoj prošlosti, i promatrati njegovu sadašnjost. S punim pravom govorimo o Saboru i mi u Crkvi jer oni su i naši predstavnici u obnašanju vlasti“, istaknuo je.
U čemu bi to narodni zastupnici u Hrvatskome saboru trebali danas biti jednoglasni kao što su bili 1687. kada su proglasili svetog Josipa za zaštitnika Kraljevine Hrvatske, odnosno hrvatskog naroda biskup Mrzljak je ponudio odgovor iz Pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu „Gaudium et spes“ (74): „Potrebna je vlast koja će snage svih građana voditi prema zajedničkom dobru i to ne mehanički ili despotski, nego prije svega kao ćudoredna sila, koja se oslanja na slobodu i na svijest o preuzetoj dužnosti i odgovornosti.“
Misno slavlje na blagdan Josipa, zaštitnika Hrvatske animirao je zbor Nacionalnoga svetišta svetog Josipa, pod vodstvom s. Blandine Rakarić, a uz orguljsku pratnju mo. Krešimira Klarića.
Pri kraju misnoga slavlja djeca iz dramska skupina „Ozana“ iz Visokog, pod vodstvom prof. Tibora Martana, izvela su prigodni program. U kratkoj dijaloškoj predstavi prikazali su važnost svetog Josipa kao zaštitnika hrvatskoga naroda te pjesmom podsjetili na staru narodnu, duhovnu hrvatsku glazbu.
Nakon dramske izvedbe voditelji obiteljske zajednice dubovačke župe obitelj Hegedić zahvalila je mons. Mrzljaku na dolasku, darovavši mu prigodne darove iz suvenirnice Svetišta.
Iako je ovim blagdanom završila Velika pobožnost svetom Josipu od devetnaest srijede, pobožnosti i svečane mise nastavit će se i sljedeće srijede zbog velikog interesa i prisutnosti vjernika kako u Svetištu, tako i preko društvenih mreža.
„Srijede su postale brend Karlovca. Naime, i do desetak tisuća ljudi na dnevnoj bazi prati mise iz Nacionalnoga svetišta“, zaključio je mons. Sente. Na misi su bili i hodočasnici, Karlovačka građanska garda, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić.
