U Rimu predstavljena knjiga: „Dayton 1995. Kraj rata u Bosni i Hercegovini, početak novog kaosa“
sudionici predstavljanja
Na Sveučilištu Uznesenja Blažene Djevice Marije (Maria Santissima Assunta) u Rimu 11. lipnja predstavljena je knjiga „Dayton 1995. Kraj rata u Bosni i Hercegovini, početak novog kaosa“ (La fine della guerra in Bosnia ed Erzegovina, l'inizio del un nuovo caos), u izdanju nakladničke kuće Infinito.
Promocija knjige organizirana je u suradnji s Veleposlanstvom Bosne i Hercegovine u Republici Italiji, Veleposlanstvom Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i Suverenom malteškom redu i počasnim konzulatom Bosne i Hercegovine u Genovi.
Daytonski mirovni sporazum predstavlja trajni pečat kolektivnog sjećanja svjedoka bosanskohercegovačke povijesti, Sporazum koji je dugogodišnjim intenziviranjem diplomatsko-političkih aktivnosti u konačnici rezultirao uspostavljanjem trajnog mira na području Bosne i Hercegovine. Riječ je o Zborniku radova 26 autora, svjedoka vremena bosanskohercegovačke suvremene povijesti.
Nakon uvodnih riječi, obraćanja veleposlanika BiH u Italiji Slavka Matanovića, nazočnima su se obratili i rektor Sveučilišta LUMS-a prof. dr. Francesco Bonini, veleposlanik BiH pri Svetoj Stolici i Suverenom malteškom redu Igor Žontar, te sami promotori knjige prof. dr. Silvio Ziliotto, ujedno i urednik prvog izdanja, i prof. dr. Franjo Topić.
Dr. Ziliotto ukazao je na potrebu kontinuiranog promišljanja o vrijednosti i ishodu potpisivanja Sporazuma, ali i permanentnu potrebu i važnost kolektivnog sjećanja kao trajnog pečata povijesne stvarnosti Bosne i Hercegovine. Također je istaknuo značaj dobrih povijesnih, trgovinskih i humanitarnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Italije, te važnost ponovne potrebe govora o BiH kao zemlji čiji je jedan od primarnih vanjskopolitičkih ciljeva integracija u zajednicu europskih naroda.
Dr. Topić u izlaganju pod naslovom „Tri svijeta, a jedno mjesto ekumenizma i dijaloga“ govorio je o ulozi Bosne i Hercegovine i Katoličke Crkve u unapređenju univerzalne ideje zajedništva, a osobito u kontekstu ekumenizma i međureligijskog dijaloga. „Propadne li ideja ekumenizma i dijaloga na primjeru Bosne i Hercegovine, upitna je i ideja Europske unije kao zajednice naroda“, rekao je prof. Topić.
Još jednom naglašena je velika ljubav i skrb koju je prema Bosni i Hercegovini iskazao sveti papa Ivan Pavao II. koji je tijekom svog pontifikata, osobito u razdoblju rata u BiH, u svojim osobnim govorima BiH u javnosti spomenuo čak 263 puta. Istaknuo je i naklonost prema BiH koju iskazuje papa Franjo, o čemu zorno svjedoči i njegov prvi apostolski pohod Bosni i Hercegovini.
