U knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu 3. i 4. studenoga priređuje se Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup “Hrvatska kultura i sv. Jeronim”

U utorak 3. studenoga u 9 sati je svečano otvorenje:

Vinko Grubišić (Waterloo, Kanada): Uloga Petra Pavla Vergerija starijeg u približavanju sv. Jeronima renesansnim koncepcijama

Dragutin Feletar (Zagreb): Teze pavlina Josipa Bedekovića o lokaciji rodnog mjesta sv. Jeronima

Marko Rašić (Čakovec) Rodno mjesto sv. Jeronima prema djelu Josipa Bedekovića „Natale solum s. Hieronymi…“

Ivan Bodrožić (Split): Sveti Jeronim – širitelj biblijske kulture i evanđeoskog načina života

Anto Mišić (Zagreb): Jeronimova pisma u hrvatskom prijevodu

Zrinka Jelaska (Zagreb): Jezikoslovne postavke sv. Jeronima u spisu “O vječnomu djevičanstvu Marijinu”

Daniel Miščin (Zagreb): Kontekst Erazmova baselskog izdanja Jeronimovih djela (1516.)

Niko Bilić (Zagreb): Jeronimova Judita

Tonko Maroević (pok.)

Pod dvostrukim okriljem

Bernard Jan Hendrik Aikema (Verona) San Girolamo nell’arte del Rinascimento: testi e contesti

Jasenka Gudelj (Zagreb): Sveti Jeronim i povijesne skjavonske bratovštine u Italiji: lica identitea

Ines Ivić (Budimpešta): Razvoj i formiranje ikonografije sv. Jeronima na istočnoj obali Jadrana u kasnom srednjem vijeku

Srijeda 4. studenoga, 9 sati:

Vesna Badurina Stipčević (Zagreb): Legende o svetom Jeronimu u hrvatskoglagoljskoj književnosti

Mirjana Matijević Sokol (Zagreb): Sveti Jeronim i „Vulgata“ – njihova najranija prisutnost na hrvatskom prostoru

Ružica Pšihistal (Osijek): Jeronimova i Marulićeva “Judita”

Anica Nazor (Zagreb): “Transit sv. Jeronima”, Senj 1508.

Iva Kurelac (Zagreb): Sveti Jeronim i šibenski humanistički krug – primjer transformacije recepcije svetačkog kulta

Doroles Grmača (Zagreb): “Po neutrtoj stazi”: sveti Jeronim od kulta u hrvatskoglagoljskoj tradiciji do lika u Planinama Petra Zornića

Vladimir Rezar (Zagreb): “Topographia diui Hieronymi sacelli” Giliberta Grinea

Andrea Zlatar Violić (Zagreb): Hagiografski i biografski elementi u prikazivanju svetoga Jeronima

Dean Slavić (Zagreb): Sveti Jeronim u Starčevićevim “Pismima Magjarolacah”

Borna Puškarić (Zagreb): Svetojeronimska baština Zagrebačke nadbiskupije – Hrvatsko književno društvo svetoga Jeronima

Nella Arambašin (Besançon): “Hieronymopolis”: prostor između slika i pisma kao uzor prijevoda

Cvijeta Pavlović (Zagreb): Motiv(i) sv. Jeronima u hrvatskoj postmodernističkoj književnosti na primjeru pjesništva Jakše Fiamenga

Pod pokroviteljstvom Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u organizaciji Filozofskog fakulteta i Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 3. i 4. studenog 2020. u Knjižnici HAZU održat će se međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup Hrvatska kultura i sveti Jeronim prigodom 1600. godišnjice smrti sv. Jeronima.

Sv. Jeronim, jedan od protagonista kršćanske duhovnosti, za hrvatski je povijesni prostor tradicionalno vezan radi vlastita navoda u djelu O znamenitim muževima da je rođen „u gradiću Stridonu, koji su Goti razrušili, na nekadašnjoj granici Dalmacije i Panonije“. Sv. Jeronim sigurno je jedan od najvažnijih ljudi za hrvatsku kulturu i duhovnost. Upravo zahvaljujući njegovu ogromnom autoritetu – jer mu se pripisivao pronalazak glagoljskog pisma, a ponekada i prijevod Biblije na „njegov“ tj. hrvatski materinski jezik – stoljećima se hrvatski jezik uspijevao očuvati kao liturgijski jezik, što je prava rijetkost u okvirima Katoličke crkve. Hrvatski renesansni pisci kao Marko Marulić, Petar Pavao Vergerije St., Vinko Pribojević, Petar Zoranić, kao i znameniti protestantski teolog Matija Vlačić Ilirik – da spomenemo samo one najistaknutije, u svojim

su djelima veličali sv. Jeronima, a Marulić je energično dizao svoj glas protiv onih koji su tog velikana držali Italcem. Marulić se čak poistovjećivao s njim kad u djelu Vita Divi Hieronyimi, koje je nedavno objavio Darko Novaković, kaže „On je moj, a ja sam njegov“. Na imaginarnom putovanju u Planinama Petru Zoraniću sv. Jeronim je vodič, baš kao što je Danteu bio Vergilije. Potaknut ovom tradicijom, zagrebački nadbiskup Juraj Haulik osnovao je izdavačko Društvo Sv. Jeronim 1868. godine.

Skup okuplja vrsne poznavatelje djela sv. Jeronima i svetojeronimske tradicije koji će na svjež način razmotriti probleme čitanja uloge sv. Jeronima u hrvatskoj kulturi i to u europskom kontekstu. Radi se o ključnoj osobnosti hrvatskoga povijesnog i kulturnog identiteta, te protagonistu brojnih djela likovne baštine i književnosti od Andrije Alešija i Marka Marulića do Ivana Meštrovića, Šimuna Šite Ćorića i Jakše Fiamenga. Njime će se, naime, ne samo u užem krugu krovnih kulturno-znanstvenih i baštinskih ustanova u RH raspraviti neka od najvažnijih književnih djela nastala na hrvatskom jeziku, već će se i u međunarodnim krugovima ali i u široj javnosti ojačati svijest o ovome velikanu svjetske duhovnosti i njegovoj čvrstoj povezanosti s kulturnim kodom hrvatskoga prostora.

Izvršni priređivački odbor broji četiri člana (prof. dr. Cvijeta Pavlović; dr. sc. Jasenka Gudelj, izv. prof.; dr. sc. Daniel Miščin, svi sa Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Vinko Grubišić, prof. emerit., Sveučilište Waterloo, Kanada).

Dolazak treba najaviti do ponedjeljka 2. studenoga.