Budi dio naše mreže
Izbornik

Biskup Komarica primio predstavnike OESS-a

Banja Luka (IKA )

Biskup upozorio na očitu trajnu opstrukciju povratka i opstanka prognanih katolika s područja šire banjolučke regije i Bosanske posavine od strane mjesnih vlasti, kao i utjecajnih predstavnika međunarodne zajednice

Banja Luka, (IKA) – Banjolučki biskup Franjo Komarica primio je 24. veljače u Ordinarijatu predstavnike OESS-a u BiH Petera Dalyija, zamjenika direktora Regionalnog centra i Renatu Frech, višeg službenika za ljudska prava. U trosatnom je razgovoru biskup Komarica upozorio na očitu trajnu opstrukciju povratka i opstanka prognanih katolika s područja šire banjolučke regije i Bosanske posavine od strane mjesnih vlasti, kao i utjecajnih predstavnika međunarodne zajednice. Svojim je sugovornicima predočio brojčano stanje katolika na početku ove godine na području cijele Republike Srpske. “Broj od 6563 katolika u 32 župe Banjolučke biskupije, 4.668 katolika u 30 župa Vrhbosanske nadbiskupije te 230 katolika u 8 župa Trebinjsko-mrkanjske biskupije, dakle u 70 župa samo 11.461 od oko 220.000 katolika koliko ih je bilo prije rata, doista je zločin i domaćih političara i njihovih pomagača iz redova međunarodne zajednice. To je sramota ne samo za BiH, nego i Europu”, istaknuo je banjolučki biskup. Predstavnici OESS-a su se uglavnom složili s biskupovim prigovorima, izjavivši kako su za takvo tragično stanje katolika u RS ponajprije krivi domaći političari, ali i predstavnici međunarodne zajednice koji su mogli i trebali više učiniti te su tom prigodom upozorili kako je gospodarsko stanje u zemlji iznimno teško i zbog toga se neki od prognanika ne odlučuju na povratak. Biskup je insistirao da se “pomogne onima koji uporno žele ostati u svom rodnom kraju i koji se u njega, unatoč političkih i pravnih prepreka te izostanka materijalne pomoći, žele vratiti”. Biskup Komarica je svojim sugovornicima uručio i Promemoriju u kojoj moli Ured OESS-a u Banjoj Luci da odlučnije djeluje u rasvjetljavanju slučaja otetoga župnika Ratka Grgića iz Nove Topole. Zatražio je također i konačnu dodjelu odavno traženoga građevinskog zemljišta za župnu crkvu i župnu kuću u Drvaru, koje su porušene te vraćanje barem jedne oduzete crkvene zgrade za potrebe ne samo katolika nego i nekatolika, kao što je to već urađeno i s oduzetom imovinom Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Islamskoj zajednici.