BISKUP PERIĆ PREDLOŽIO ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U STOCU

Mostar, 25. 8. 2001. (IKA/KTA) – Posljednjih mjeseci traju pripreme za obnovu stolačke “Čaršijske džamije”, odnosno “Careve džamije”, čemu se mjesno hrvatsko stanovništvo protivi zbog predaje da je ta džamija napravljena na temeljima katoličke crkve srušene za osmanlijske vladavine. Istovremeno s pripremama i glasnijim ili tišim negodovanjem, odvijala se intenzivna prepiska između predstavnika Katoličke crkve te predstavnika bošnjačkih udruženja i Ureda mostarskog muftije. Dio te prepiske, ljubaznošću Biskupskog ordinarijata Mostar, dostavljen je Habeni.
Predsjednik “Udruženja za obnovu građanskog povjerenja u općini Stolac” dr. Senad Mehemdbašić u lipnju je pismeno upitao apostolskog nuncija u BiH nadbiskupa Giuseppea Leanzu i predsjednika BK BiH kardinala Vinka Puljića što Katolička crkva misli o otporima prema zahtjevu za obnovu Careve džamije, te ih podsjetio na zločine koji su 1993. godine počinjeni prema bošnjačkom stanovništvu Stoca.
Fotokopije tih pisama dostavljene su i mostarskom biskupu Ratku Periću, koji je Mehmedbašiću odgovorio da pitanje obnove spomenute džamije treba “vedro promotriti, znanstveno raspraviti i društveno ocijeniti”, te ga podsjetio da muslimanski pisci kao što su M. Mujezinović, S. Jaganjac i H. Hasanefendić listom ističu da je ona napravljena “na temeljima kršćanskoga hrama”. “Budite uvjereni da ni iza jednoga zločina ne stoji ni jedan pravi vjernik, ni svećenik, niti itko u ime Crkve Katoličke. Kao što ni Vi ne možete stajati iza gradnje džamije na temeljima kršćanskoga hrama, bila ona u 15. ili 21. stoljeću”, ističe biskup Perić. Napomenuo je kako je čuo da se priprema okrugli stol na kojem bi o tome govorili kompetentni stručnjaci iz raznih religija i nacija, te je izrazio uvjerenje da i Mehmedbašić može sudjelovati na tom skupu.
U novom pismu, upućenom biskupu Periću 9. kolovoza, dr. Mehmedbašić piše:
“Čaršijska džamija je podignuta 1519. godine. Podigli su je naši preci u svom gradu, gdje žive otkako taj grad postoji. Oni su, tako, i svoj hram – posve je svejedno što i kakav je on bio, preinačili u to što su htjeli i smatrali da odgovara njihovoj potrebi služenju Bogu. Taj hram je, ponavljam, i prije i poslije pripadao ljudima tog grada. U njemu su naši preci kroz sve njegovo trajanje služili Bogu. I onda, u ljetu 1993. godine, srušile su ga tamošnje nezakonito i nasilno uspostavljene vlasti koje su se predstavljale hrvatskim. O tome Vi ništa ne kažete! Vi taj zločin rušenja pravdate svojom konstrukcijom koja je posve suprotna logici ljudskih prava, postojećim zakonima i zahtjevima Daytonskog sporazuma.”
U odgovoru na to pismo biskup Perić ističe da povijesni podaci i predaje, koji prenose uglavnom muslimanski proučavatelji Stoca, tvrde da je Careva džamija napravljena na tlocrtu kršćanskoga hrama i na prostoru kršćanskoga groblja. “Ni prema islamskom ni prema kršćanskom učenju nije džamiji mjesto ni na kršćanskoj crkvi, ni na kršćanskom groblju. Niti je kršćanskoj crkvi mjesto ni na islamskoj džamiji ni na islamskom haremu. Ako se to radi nasilno, onda je to zločin (…) Isto tako nasilno graditi ili obnavljati džamije na crkvama ili nasilno pretvarati crkve ili sve obrnuto, bilo u 16. ili 21. stoljeću, jest novo djelo nereligiozno, nepravedno i nemoralno! Možda netko takvom gradnjom želi pokazati svoju političku pobjedu, ali ne može nikomu dokazati svoju religioznu potrebu!”, istaknuo je biskup Perić.
Biskup smatra da islamski vjernici imaju pravo graditi džamiju u Stocu, pa i rekonstruirati Carevu džamiju, ali naglašava da ako oni nasilno i svjesno kane obnavljati tu i takvu bogomolju upravo tu, na nekadašnjoj kršćanskoj crkvi i groblju, onda oni najprije temeljito rade protiv dostojanstva svoje vlastite religije, a onda i protiv religije drugoga. “Zločin ostaje zločinom ne samo kad se nešto nasilno gradi, kad se bogomolja nasilno ruši, nego i kad se nešto takvo želi sada nasilno obnoviti na kršćanskim svetinjama”, ističe biskup.
Radi izbjegavanja razdora i nesloge i radi dolaska do pune povijesne i religiozne istine, biskup Perić predlaže da se prouče arhivi, posebice u Istambulu i Rimu, te da se izvrše arheološka iskapanja u samom Stocu. Smatra da bi arheološka iskapanja omogućila pun uvid u pravu istinu o historijskim razdobljima, religioznim sustavima i civilizacijskim epohama i pomogla stvaranju zdrave atmosfere i uzajamnog povjerenja “u kojem se zločin ne rješava zločinom, nego vjere i njihovi pripadnici žive tolerantno jedni pokraj drugih, a ne asimilatorski, sinkretistički i protuprirodno jedni preko drugih”. Biskup ističe da se zalaže za otkrivanje povijesne istine i da ona pomogne u stvaranju punog povjerenja i pomirenja. “Zar to nije svrha svakoga poštena dijaloga, okruglog stola, arhivskog prekapanja i arheološkog iskapanja, pa i pod nepristranim okom međunarodne zajednice? Zar to nije svrha i Vašega #!Udruženja za obnovu građanskog povjerenja u općini Stolac#!?”, pita biskup Perić.
Osim s Mehmedbašićem, biskup Perić je o problemu obnove Careve džamije vodio prepisku i s muftijom mostarskim Seidom ef. Smajkićem
“Ako se i danas želi ponavljati što se u 16. stoljeću počinilo, onda opet u svemu tome ne vidimo druge poruke doli nereligiozne. Svjestan sam dometa ovih riječi, ali volio bih radije napisati i na sve to ovako u dijalogu upozoriti, nego in concreto takve zločine gledati, kojima se ne vidi ni kraja ni konca ni u prošlosti ni u budućnosti”, poručio je biskup Perić. (i08420sd/kta)