Biskupi iz BiH uručili promemoriju dr. Franji Tuđmanu

Zagreb, 13. 1. 1994. (IKA) – Predstavnici četiriju katoličkih biskupija u Bosni i Hercegovini pohodili su u srijedu 12. siječnja predsjednika Republike Hrvatske dr. Franju Tuđmana u njegovim dvorima. Nadbiskupiju sarajevsku predstavljao je nadbiskupov vikar dr. Pero Pranjić, biskupiju banjalučku njezin biskup dr. Franjo Komarica, a biskupije mostarsku i trebinjsku njihov biskup dr. Ratko Perić. Oni su Predsjedniku uručili Promemoriju u kojoj ističu da je “od samog početka agresorskog rata na Republiku Hrvatsku i na Republiku Bosnu i Hercegovinu Katolička Crkva imala jasna načela koja je u više navrata isticala i naučavala, a to su: apsolutna hitnost prestanka vatre na svim bojištima, zalaganje da se dijalogom i pregovorima krvava kriza razriješi, nedopustivost teritorijalnih osvajanja silom i neprihvatljivost njihova ozakonjenja, povratak prognanika i izbjeglica u svoje domove, nužnost međunarodne suradnje da oživi zemlja razorena ratom. Promemorija je tako i podjeljena u pet točaka sa zaključkom.
U prvoj točci iznose se statistički podaci o štetama koje je u ovom ratu pretrpjela Katolička Crkva na području BiH. U sarajevskoj nadbiskupiji od 500.000 katolika njih 350.000 je protjerano, od 144 župe njih 100 je okupirano i uglavnom uništeno. U banjalučkoj biskupiji od 120.000 katolika, više od polovicu bilo je prisiljeno napustiti svoje župe, od 47 župa njih 40 su pod srpskom, a dvije pod muslimanskom vlašću, u nekima od njih nema više ni jednog katolika. Iz hercegovačkih biskupija (mostarske i trebinjske) od 210.000 katolika njih 30.000 je u progonstvu a od 81 župe 20 ih je okupirano.
Govoreći o dijalogu i pregovorima, biskupi ističu kako su se više puta zauzimali za cjelovitost svojih biskupijskih granica i konstatiraju:
“Međutim, svi dosadašnji pregovori o budućnosti Bosne i Hercegovine idu za tim da se ta zemlja teritorijalno razdijeli. Ta je podjela uključena i u oba plana Europske unije i Ujedinjenih nacija: Vance-Owenov i Owen-Stoltenebergov. Sudjelujući u tim pregovorima u ime hrvatskog naroda, njegovi političari s Vama na čelu, pristaju na podjelu Bosne i Hercegovine. Veoma nam je žao što su ti pregovarači ignorirali i ignoriraju dosadašnje apele kojima su biskupi Bosne i Hercegovine izjavljivali da ne pristaju ni na kakvo mjenjanje granica svojih biskupija, niti na nestanak s tih prostora većeg dijela hrvatskoga naroda i Katoličke Crkve…”
Biskupi upozoravaju da u slučaju prihvaćanja predloženih podjela izvan hrvatskih područja ostaju tri biskupijska sjedišta, dvije teološke škole, biskupijsko i franjevačko sjemenište, sjedište provincije bosanskih franjevaca i sjedišta triju ženskih redovničkih provincija.
Govoreći o nedopustivosti teritorijalnih osvajanja biskupi upozoravaju da bi dioba BiH potvrdila dosadašnje etničke progone i omogućila potpuno dovršenje “etničkog čišćenja”. Istaknuvši zatim da se svim prognanima i izbjeglima koji to žele mora omogućiti povratak u njihove domove i da međunarodna zajednica mora pomoći da zemlja razorena ratom ponovo oživi, biskupi zaključuju: “bez obzira na sve moguće prijedloge o ustroju Bosne i Hercegovine, smatramo svojom dužnošću i pravom još jednom odlučno zahtjevati od svih koji pregovaraju u ime hrvatskog naroda da svakako osiguraju za sve Hrvate katolike, kao i za pripadnike drugih nacija i konfesija, osnovna ljudska i građanska prava i slobode, uključujući i vjerska i nacionalna prava.”
I predsjednik Tuđman je – zahvaljujući na pomoći koju Katolička Crkva u ovo teško doba pruža hrvatskom narodu u BiH – istaknuo, kako stoji i u izvješću Hine što ga prenosi dnevni tisak, “važnost opstanka Hrvata na njihovim vjekovnim obitavalištima na području čitave BiH”.