Božićna poruka nadbiskupa Barišića

Split, (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u božićnoj poruci, naslovljenoj “Radosna vijest za dobru vijest života”, posebno je istaknuo kako je Božić blagdan radosnoga zajedništva s braćom i sestrama u vjeri, u domovini i u svijetu. No, božićna nas radost otvara i svim ljudima, svim kulturama i religijama, svakome čovjeku, poručuje splitsko-makarski nadbiskup ističući kako za čovjeka nema radosnije vijesti od božićne.
“Radost te vijesti o Božjoj ljubavi, konkretnoj u čovjeku utjelovljenoj ljubavi nije mogla oslabiti ni dokinuti ni politička trgovina vezana uz popis stanovništva koji je provodila rimska vlast. Vjerujemo da to neće učiniti ni u ove naše dane pune trke po trgovinama i nabijene izbornom utrkom”, piše mons. Barišić osvrćući se potom na trgovinu i politiku koji su, doduše važni, ali još je važnije u svoje stavove i programe kao temelj staviti odnos prema Otajstvu, osobito prema otajstvu Božića. “Sve je veća opasnost ugroženosti čovjeka i čovječanstva, posebice od pokušaja da se čovjeka učini robotom, vjernim slugom gospodara tržišta, radnikom bez predaha. Čak i nedjeljom. Na tržištu nametnutog konsumizma i zamamnog hedonizma olako se postaje ovisnik”, upozorava nadbiskup Barišić i ukazuje na opasnost nove trgovine ljudima. “To se neće moći ukloniti ako vlast jest i postane idol i božanstvo, ako nema dovoljno pozornosti i vremena za čovjeka, ako ga nezaštićena prepušta nemilosrdnom tržištu i samo svojim interesima”, piše splitski metrpolit.
Splitsko-makarski nadbiskup ističe i pozitivne primjere koji su se dogodili u splitskome kao i u nekim drugim rodilištima gdje je primijećen veći broj novorođene djece. “Hoće li nas takva vijest trajno iznenađivati?”, pita se mons. Barišić i upozorava na probleme koji dočekuju tu novorođenčad. U njih on ubraja visoke cijene, zaduženost, nedostatak odjeće, hrane, lijekova, nezaposlenost roditelja i mala primanja. U tom kontekstu govori i o “virusu veza i koverti, snalaženja, kršenja propisa, prikrivanja, nepovjerenja u osobe i institucije”. Upozorava, nadalje, na težak život djece bez brata i sestre, osiromašenje bez bake i djeda, a posebice na situacije neprihvaćenosti i nasilja čak i u vlastitoj obitelji. Kritizira “mentalitet sveprisutne trgovine i loše pronatalitetne i obiteljske politike” te se ponovno osvrće na brojne majke koje odmah poslije rođenja, često i nedjeljom, moraju poći na posao kako bi zadržale svoje radno mjesto.
“Slavimo Božić u godini posvećenoj Euharistiji, trajnom Božiću. U Euharistiji je prisutan utjelovljeni Bog, Emanuel, Bog s nama, među nama i u nama. Zato, nedjelja nije tek dan (is)praznoga odmora, već dan radosnog susreta s Gospodinom, koji je srce nedjelje. Euharistija čini nedjelju danom radosti i zajedništva, danom gozbe”, poručuje splitsko-makarski nadbiskup te ističe kako Euharistija odgaja za kulturu solidarnosti, dijeljenja, darivanja i dijaloga. “Po njoj nedjelja ne može biti kraj, nego početak novosti. Ona je jednostavno Dan Gospodnji za čovjeka”, piše mons. Barišić te zaključuje kako je Euharistija izvor i uzor novoga, kristovskoga ponašanja. “Po Euharistiji, koja je model za nove odnose i u trgovini i tržištu, u politici i vlasti, čovjek se može oslobađati i osloboditi poremećenih odnosa i postati svima bližnji. Može nadilaziti i nadići mentalitet sebičnosti i podjela, otvarati se i stvarati povjerenje i zajedništvo. Euharistija nije samo čimbenik i izraz zajedništva u Crkvi, nego i najveći projekt solidarnosti društva i čitavoga ljudskog roda”, poručuje mons. Barišić te se obraća onima koji su se “udaljili od nedjeljnog misnog slavlja” kao i onima “koji to slavlje ne vide kao dar i potrebu svoga srca, nego samo kao tradicionalnu obvezu i izvanjsku zapovijed”, pozivajući ih na obnovljeno poniranje u euharistijsko otajstvo.
Na kraju svoje poruke splitsko-makarski se nadbiskup molitveno obraća Bogu izražavajući nadu da u našem društvu “može biti dovoljno mjesta, radnog i stambenog, za dostojan život svakog čovjeka”, te u tom duhu svima čestita Božić i Novu 2005. godinu.