Dubrovnik: Predstavljena knjiga o biskupu Careviću

Dubrovnik, (IKA) – U povodu 120. obljetnice rođenja dubrovačkog biskupa Josipa Marije Carevića Dubrovački biskupski ordinarijat i Matica hrvatska iz Metkovića objavili su knjigu “Dubrovački biskup Josip Marija Carević”, koja je 25. siječnja predstavljena u dvorani kardinala Alojzija Stepinca u Dubrovniku. Knjigu su predstavili dr. Mile Vidović, ravnatelj Nadbiskupske klasične gimnazije “don Frano Bulić” u Splitu, mr. Vlaho Benković, predsjednik Matice hrvatske iz Dubrovnika i dr. Stanko Lasić, katedralni župnik. Promociju je organizirao Biskupski ordinarijat Dubrovačke biskupije.
Tristotinečetrdesetdvije stranice knjige podijeljene su u tri glavna dijela. U prvom dijelu nalazi se sedam predavanja sa simpozija o biskupu Careviću održanog 7. siječnja 2000. u Dubrovniku, drugi dio donosi njegove okružnice, poslanice, nagovore i propovijedi, a u trećem dijelu su prikupljena svjedočanstva suvremenika o biskupu Careviću.
Govoreći o prvom dijelu, dr. Mile Vidović je istaknuo kako je biskup Josip Marija Carević bio mučenik, smaknut u Strmcu u Hrvatskom Zagorju 10. svibnja 1945. godine po nalogu Komunističke partije. Nakon toga je nametnuta šutnja o njemu koja je trajala pedesetak godina, a zahvaljujući Biskupskom ordinarijatu Dubrovnik počelo se raditi na otkrivanju istine. Dr. Vidović podsjetio je kako je biskup Carević došao u Dubrovnik u teškom vremenu nakon šestosiječanjske diktature 1929. godine, kojom su bila zabranjena i vjerska okupljanja što je bio razlog i za odgađanje postavljanja križa na Srđu u povodu 1900. obljetnice Kristove smrti. Njegovu zauzetost za najsiromašnije prepoznali su Dubrovčani nazvavši ga “dobri pastir i otac siromaha”, a to je bio samo nastavak njegova pastoralnog rada u Splitu, gdje su Splićani posvjedočili da je Carević “spasitelj sirotinje i otac nas siromaha”, rekao je, uz ostalo, o biskupu Careviću dr. Vidović.
Mr. Vlaho Benković je podsjetio kako mnoge misli o biskupu Careviću nisu mogle biti izrečene i zabilježene upravo zbog stroge cenzure, nasilne unifikacije te specifične situacije Dubrovnika koji je, u to vrijeme bio priključen Zetskoj banovini sa sjedištem u Cetinju. Zbog svoga otvorenog hrvatskog stajališta biskup Carević mnogima iz vlasti nije bio simpatičan tako da njegovo zauzimanje pred oružjem žandara za vjernike koji su pjevali i hrvatske pjesme nakon postavljanja križa na Srđu 1935. nije bilo bez stvarne životne opasnosti.
Dr. Stanko Lasić istaknuo je kako je biskup Carević u svojim poslanicama i propovijedima upozoravao na moralne opasnosti kojima se mlade izlaže kako bi ih se otelo utjecaju Crkve. Kao lijek tome, navodio je, uz ostalo, potrebu duhovnosti obitelji, zajedničke molitve i zajedničkog slavljenja mise.
Biskup Josip Marija Carević rođen je 1883. godine u Metkoviću, a 1929. ustoličen je za dubrovačkog biskupa. 1940. g odstupio je s dužnosti i stavio se na raspolaganje Alojziju Stepincu. Nije poslušao Stepinca koji ga je prijateljski upozoravao krajem rata da se vrati u Zagreb umjesto da pomaže župniku u jednoj seoskoj župi. Mučki je ubijen 10. svibnja 1945. godine u Hrvatskom zagorju, a za razloge njegove smrti, kao i za njegov grob se ni danas ne zna. Josip Marija Carević jedini je biskup Crkve u Hrvata koji je tako otvoreno ubijen odmah po dolasku partizana na vlast.