“Fra Leonard Bajić mučenik za vjeru i Domovinu”

Split, (IKA) – U prepunoj Pinakoteci franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu, u nazočnosti župnika, gvardijana, bogoslova, redovnica i drugih uzvanika predstavljena je 27. ožujka knjiga fra Stjepana Čove “Fra Leonard Bajić mučenik za vjeru i Domovinu“. Knjigu je uz financijsku potporu franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu objavila “Služba Božja“ u Makarskoj. Knjigu su predstavili izvanredni profesori KBF-a u Splitu dr. fra Jure Brkan i dr. fra Luka Tomašević, odvjetnik iz Zagreba Tomislav Jonjić i sam autor. Riječ je o knjizi koja na 376 stranica svjedoči o životu, radu i mučeništvu fra Leonarda Bajića, uzornog člana franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja i jednog od vrijednih hrvatskih djelatnika na području vjere, kulture i teologije u razdoblju između dva svjetska rata, koji je nepravedno, bez svjedoka i dokaza, osuđen u montiranom procesu u Zagrebu oko tvornice “Gaon” na 12 godina stroge robije. Umro je u neljudskim životnim uvjetima u zatvoru 17. veljače 1948. u Staroj Gradiški i pokopan na zatvorskom groblju “Uskoci”. Nikad nisu, nažalost, ekshumirani njegovi zemni ostaci i dostojno pokopani u neku franjevačku grobnicu. Nigdje mu nije podignuto neko posebno obilježje, premda ga je zaslužio, ocijenio je u predgovoru knjige fra Žarko Maretić, provincijal Provincije Presvetoga Otkupitelja u Splitu. Fra Jure Brkan istaknuo je da je fra Leonard jedan od 44 franjevca mučenika Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, koji su bili žrtve krvavog rata i komunistički indoktriranog poraća (1941-1948) za čiji se grob ni danas ne zna. U životu je pokazao vrijednosti ljudskoga, kršćanskog i redovničko-svećeničkog života i rada. Bio je poznati pučki propovjednik i dugogodišnji plodni asketsko-duhovni pisac. Govoreći o spisateljskom radu fra Leonarda, fra Luka Tomašević istaknuo je kako je njegov književno-teološki rad trajao 26 godina i prekinut je u naponu njegove ljudske i stvaralačke snage, u nepunoj 59. godini života. Iza sebe je ostavio je čak 262 bibliografskih jedinica u 14 različitih edicija i pet knjiga. Najviše jedinica posvećivao je askezi i mistici, ali ga zanima i socijalni život, kao i teologija koja se u tome vremenu tek počinje odvajati od čisto skolastičkih, čisto dalekih načina razmišljanja i uklapati u sveukupni život Crkve, kao što je to bilo s liturgijskim pokretom.