Gaudium et spes - Crkva i svijet

Zagreb, (IKA) – “Gaudim et spes – Crkva i svijet” tema je dvodnevnoga XXIX. međunarodnog znanstvenog simpozija profesora teologije koji je otvoren 30. ožujka u Zagrebu, a na kojemu će se kroz desetak referata i rasprave aktualizirati Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu “Radost i nada” (Gaudium et spes). Otvarajući ovogodišnji znanstveni simpozij profesora filozofije i teologije, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu dr. Josip Baloban ukazao je da upravo Konstitucija “Gaudium et spes” govori o Crkvi u raznim društvima i državama svijeta, a za nas je zanimljivo pitanje kako se Crkva snalazi u zemljama visoke demokracije Europe i u tranzicijskim zemljama. Dekan Baloban istaknuo je da je za Katoličku crkvu u Hrvatskoj krucijalno pitanje novog pozicioniranja odnosno repozicioniranja u hrvatskom društvu, koje se susreće s tolikim povijesno naslijeđenim teškoćama, s početnim bolestima demokracije i konačno s izazovima Europske unije i sve prisutnije globalizacije.

Prokomentirao je kako se čini da Crkva u Hrvatskoj nije uspješno prevladala polustoljetnu getoizaciju i da joj prijeti nova vrsta getoizacije uz određeni stupanj tolerantne prisutnosti u odgojno-obrazovnoj sferi i u sredstvima javnog priopćavanja. Dr. Baloban ocijenio je kako za takvo stanje, uz netolerantno i jednostrano prikazivanje Crkve i svega crkvenog u javnosti dio odgovornosti snosi i sama Crkva i sami kršćani, koji su kao kršćani premalo nazočni i zauzeti u hrvatskoj javnosti i koji se kao većina hrvatskog društva dopuštaju ušutkati od glasne, a nerijetko i agresivne manjine u hrvatskoj javnosti. Postavio je i pitanje što je s hrvatskom teologijom te jesu li teolozi i posebno sveučilišni nastavnici dovoljno nazočni u interdisciplinarnim i uopće teološkim raspravama o aktualnim pitanjima suvremenoga hrvatskog društva.

Osvrnuvši se na dokument Drugoga vatikanskog sabora Gaudium et spes, dr. Baloban ukazao je da je već sam naslov Konstitucije odlučan i decidiran, naime ne govori se o dualizmu i o isključivo bipolarizmu, tj. Crkvi na jednoj, a svijetu na drugoj strani, nego se u dokumentu govori o Crkvi u suvremenom svijetu. To, prema riječima dr. Balobana, znači da Crkva nije izvan ovoga i budućeg svijeta, izvan ove ili nadolazeće civilizacije, Crkva nije iznad svijeta u kojem se rode, odrastaju, školuju, rade i umiru kršćani i svi ljudi dobre volje, nego je naprotiv Crkva dio toga i takvog svijeta koji danas postoji i koji će sutra postojati. Stotinjak teologa iz Zagreba, Splita, Đakova, Rijeke i BiH, dr. Baloban je potaknuo da se zapitaju što je s Konstitucijom “Gaudium et spes” četrdeset godina poslije njezina prihvaćanja te koliko je njezinih lucidnih, a istodobno bremenitih sadržaja, odluka i preporuka zaživjelo u srcima i ponašanju pokoncilskih kršćana.

Na svečanosti otvorenja nazočne su pozdravili i biskup Josip Mrzljak kao izaslanik zagrebačkog nadbiskupa i Velikog kancelara KBF-a kardinala Josipa Bozanića te ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. Dragan Primorac. U uvodnom razmišljanju o aktualnosti “Gaudium et spes” nekoć i danas profesor na Teologiji u Đakovu dr. Ivica Raguž je kao tri novosti dokumenta spomenuo otvorenost svijetu, pastoralni pristup svijetu te poticaj za reformu Crkve. Istaknuo je da je “Gaudium et spes” reakcija na mentalitet geta, zatvorenost Crkve, na pretjeranu askezu bijega iz svijeta te je dokument prožet dijalogom sa svijetom i stavlja naglasak na određeni optimizam u odnosu prema svijetu. Kao jedan od nedostataka Konstitucije spomenuo je nejasan govor o svijetu, da dokument ne daje dostatno poimanje svijeta i gotovo isključivi pristup je dijalog što nije dovoljno. Dr. Jadranka Garmaz s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu predstavila je uvodne brojeve Konstitucije, iscrpno pojašnjavajući proces nastanka rečenica. U raspravi se govorilo o tome koliko je taj važni dokument Drugoga vatikanskog sabora zaživio u Crkvi u Hrvata te koji su problemi bili u njegovoj aktualizaciji kod nas.