Govor izraelskog veleposlanika Ilana Mora mora na otvorenju izložbe fotografija „Papa Franjo u Izraelu“

Vaša ekselencijo, mons. Antune Škvorčeviću, požeški biskupe
Vaša ekselencijo, nadbiskupe mons. Giorgio Lingua, apostolski nunciju
Vaša ekselencijo, mons. Đuro Hraniću, nadbiskupe osječki i đakovački
Preosvećeni pakračko-slavonski episkope Jovane
Dame i gospodo,

Prije 25 godina, toga hladnoga zimskog dana u Jeruzalemu, Izrael i Sveta stolica su potpisali Temeljni sporazum uspostavljajući pune diplomatske odnose i razmjenu veleposlanika, 51 godinu nakon osnutka Države Izrael.
Taj sporazum nije samo povijesni miljokaz u odnosima između Izraela i Svete stolice već i između Katoličke crkve i židovskoga naroda.

Dragi prijatelji,
Posjet pape Franje Izraelu 2014. godine bio je četvrti papinski posjet Izraelu. Bio je naročito važan jer je to bio njegov prvi posjet izvan Italije kao pape (Posjet pape Franje Brazilu je bio obveza njegova prethodnika).
Posjet je uključio i molitvu kod Zapadnoga zida, sastanak s glavnim rabinima i posjet Jad Vašemu, svečani međuvjerski sastanak s pokojnim predsjednikom Šimonom Peresom u predsjedničkoj rezidenciji i susret s premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Osim toga, papa Franjo je položio vijenac na grob Theodora Herzla, osnivača modernoga cionizma.
Povijesni posjet pape Franje Izraelu je označio važan miljokaz u produbljivanju odnosa između Katoličke crkve, Države Izrael i židovskoga naroda.
Izraelski građani su mu otvorena srca i s velikom radošću pružili dobrodošlicu.

Dame i gospodo,
Papa ima jedinstven osobni stil, toplinu i skromnost i ljubav za siromašne a za vrijeme dok je bio kardinal potaknuo je snažne odnose sa židovskom zajednicom u Argentini.
Papina pratnja po Izraelu, Jordanu i Palestinskoj samoupravi uključivala je i jednoga rabina i imama, koji nisu samo osobni Papini prijatelji iz Buenos Airesa već su i važan simbol njegove duhovne poruke regiji.
Vjerujemo da je ta poruka snažno odjeknula među Izraelcima u ovo vrijeme ugrožena mira.

Jake riječi pape Franje protiv antisemitizma – „…zbog naših zajedničkih korijena, kršćanin ne može biti antisemit“ – trebaju odjeknuti širom svijeta.
Za svojega posjeta Izraelu papa je bio svjedokom ostvarenja biblijskog proročanstva Izaije i Jeremije o dolasku prognanih Židova u Državu Izrael.
Papa je također vidio suvremeni Izrael s 9 milijuna stanovnika od čega je 175.000 kršćana koji su građani jednakih prava, predstavljeni u izraelskome parlamentu i zastupljeni u svim zanimanjima. Zajamčeno im je ispovijedanje svoje vjere.
Izrael je jedina zemlja na Bliskom istoku u kojoj broj kršćana raste (za 2000 godišnje). Kršćanska zajednica je narasla od 24.000 1948. na današnjih 175.000. To je u velikoj opreci sa stanjem kršćanskih zajednica drugdje na Bliskom istoku gdje su pod stalnim napadima, progonima i u nesigurnosti.

Dame i gospodo,
Sjetite se dugoga puta koji smo mi, kršćani i Židovi, prošli u posljednjih 2000 godina – od odbacivanja i nijekanja pred samo 100 godina, do današnjega priznanja, dijaloga i prijateljstva.
Ta se promjena dogodila zbog međuigre teoloških i političkih promjena.
Današnji odnosi između Države Izrael i Svete stolice su zasnovani na međusobnom poštovanju i dijalogu i, iako još ima izazova, u proteklih 25 godina smo napravili bitan napredak.
Posjet pape Franje, kao i posjeti njegovih prethodnika je, siguran sam, uvelike pridonijeo procesu pomirenja, priznavanja i dijaloga između Katoličke crkve i židovskoga naroda kao i odnosima između Izraela i Svete stolice.
Uvjeren sam da je taj posjet naglasio vezu između židovskoga naroda i izraelske zemlje i važnosti Izraela za židovski identitet.

Htio bih iskoristiti ovu priliku da pozovem sve kršćane u Hrvatskoj da na posjet pape Franje Izraelu gledaju kao na jasnu poruku svim vjernicima da krenu njegovim stopama kao hodočasnici u Izrael, u Svetu zemlju.
Posjet Svetoj zemlji nije samo jedinstveno duhovno iskustvo koje ima potencijal da ojača osobnu vjeru već i velika prilika da se posjeti suvremena Država Izrael i da se osvjedoči energija i pozitivan duh naroda, Židova, kršćana, muslimana.
Naposljetku, želio bih zahvaliti Nj. E. Mons. Antunu Škvorčeviću, požeškom biskupu koji je omogućio održavanje ove izložbe u ovoj lijepoj dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi. Moja zahvalnost ide Nj. E. nadbiskupu Lingui, apostolskom nunciju, kao i monsinjoru Blachowiaku na odličnoj suradnji u organizaciji ovoga projekta. Također, moja iskrena zahvala velečasnom Ivici Žuljeviću koji je radio na organizaciji ove izložbe.
Dobrodošli u Izrael – Šalom!