NA SIMPOZIJU O ZDRAVSTVENOM TURIZMU ODRŽANO PREDAVANJE I O NJEGOVOM DUHOVNOM VIDU

Veli Lošinj, 10. 9. 2001. (IKA) – U organizaciji Lječilišta Veli Lošinj, Akademije medicinskih znanosti Hrvatske te Hrvatskog liječničkog zbora, u Velom Lošinju je od petka 7. do nedjelje 9. rujna održana druga Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja, a tematika ovogodišnjeg simpozija bila je zdravstveni turizam u Hrvatskoj.
U sklopu stručnih predavanja na temu zdravstvenog turizma, o duhovnom vidu tog dijela medicine govorila je predsjednica Pokreta za život Krčke biskupije prof. Ana Volarić-Mršić. Obraćajući se stručnjacima medicinskih znanosti iz djelokruga zdravstvenog turizma, ona je istaknula kako treće tisućljeće pokazuje osobito zanimanje prema čovjekovim duhovnim stremljenjima, pokušavajući često puta i empiričke datosti zaviti nekakvom mistikom, koja sve češće granični i s magijom, ne bi li se tako našoj kibernetičkoj svagdašnjici pridodalo malo okusa. Kako je istaknula prof. Volarić-Mršić, bez duha ništa nema smisla. “Svjedoci smo da nas uopće ne mogu obradovati neonska svjetla pod kojima provodimo naš radni tjedan u prostorijama iz kojih nikada ne vidimo atmosferske i klimatske prilike, glazbu koju sluša današnja mladost, koja u podsvijesti pokreće nešto destruktivno i iritirajuće, djeluje na čitav organizam. Ne raduje nas više niti susret s ljudima, jer osjećamo da nemamo što novoga ispričati, pa moramo skoro prisilno planirati naša druženja s ljudima”, upozorila je predavačica. Govoreći o duhovnom zdravlju, prof. Volarić-Mršić napomenula je kako je čovjekovo duhovno zdravlje sastavni dio njegovog cjelokupnog zdravlja. Sve više ljudi teži ka duhovnom zdravlju, čiji su pokazatelji njegova osobna sreća i unutarnja radost. U prilikama današnje civilizacije, a na poseban način hrvatske novije povijesti, kao da sve više ljudi traži ozdravljenje baš na duhovnom planu, jer se osjeća pomanjkanje nečega što osjetno nedostaje. No, i čitava Europa osjeća kao da tone u sivilo besmisla, unatoč ekonomskom blagostanju. Nedostaje upravo duhovnih sadržaja koji bi se odražavali i na licima ljudi. Stoga, kako je rekla na kraju svog predavanja prof. Ana Volarić-Mršić, potrebno je otkriti životnu radost u današnjem svijetu te se na taj način priupitala je li životna radost plod smišljene strategije osobnih ambicija i ostvarenih planova, ili je to ipak univerzalna vrednota o kojoj svaki čovjek bez obzira na svjetonazor može govoriti zajedničkim jezikom? (i09202hr/gh/kj)