Nadbiskup Bozanić o Papinu pohodu

Rijeka, (IKA) – U povodu trećega pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić dao je intervju za riječki “Novi list” od 4. lipnja.
Osvrnuvši se na očekivanja vezana uz Papin pohod, nadbiskup Bozanić je istaknuo radost svih vjernika i svih građana dobre volje, te pozvao sve da otvore srca poruci Svetoga Oca te “poslušni njegovim poticajima mijenjaju svoje živote usvajajući općeljudska i moralna načela koja su preduvjet dobrom građanskom društvu, a vjernike na promjenu života po mjeri Evanđelja”. Govoreći o geslu pohoda Svetoga Oca, predsjednik HBK je istaknuo da ono također “označuje Crkvu koja je na putu s čovjekom i narodom, njezino nastojanje da u konkretnom vremenu naviješta riječ života”, podsjetivši da Crkva posebnu skrb posvećuje obitelji koja je temeljna stanica društva, Crkve i života uopće.

Nadbiskup Bozanić je također podsjetio kako Sveti Otac ponajprije dolazi svojoj Crkvi da je učvrsti u vjeri i dade nove poticaje evangelizaciji. “Dolazi nam čovjek iznimne dobrote i ljubavi, dolazi nam neumorni navjestitelj mira i pomirenja da i u našem društvu, koje sve više postaje društvom poljuljanih vrijednosti, naglasi važnost etičkih i moralnih zasada. Ivan Pavao II., promicatelj civilizacije ljubavi, neumorno ponavlja da svaki građanin, a navlastito vjernik, ima nezamjenjivu ulogu i odgovornost za svoju državu”, posvjedočio je zagrebački nadbiskup, podsjetivši na Papine riječi s posljednjeg pohoda kako je u Hrvatskoj “naišao na društvo koje želi graditi svoju sadašnjost i budućnost na čvrstim temeljima demokracije, u posvemašnjoj vjernosti svojoj povijesti prožetoj kršćanstvom, te se s punim pravom želi uključiti u zbor ostalih europskih nacija”. Govoreći o odnosu Hrvatske i Europe, nadbiskup Bozanić je rekao da je Hrvatskoj po njezinoj povijesti, tradiciji i kulturi mjesto u velikoj obitelji združene Europe, a Papino zauzimanje za pravedne odnose u svijetu upozorava i na potrebu vrednovanja svakog naroda u okviru šireg društvenog poretka. Na pitanje o “kotiranju” Hrvatske u Europi, predsjednik HBK, koji je i prvi potpredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), odgovorio je da je “potrebno biti i ostati odgovoran i ravnopravan subjekt i suradnik u zajedničkom djelu. Treba dobro razlikovati stvari koje svatko mora sam riješiti u svojoj kući od onih koje unosi u zajedničke programe”. Nadbiskup Bozanić ističe kako “ne treba računati na izvanrednu pomoć izvana, jer ta neće doći”, nego stalno aktivno pratiti i proučavati sliku i shvaćanje što ga drugi imaju o nama i konfrontirati to s onime što mi mislimo o sebi i onime što bismo željeli biti. Zagrebački nadbiskup smatra kako je “dobro odgovornima omogućiti da dođu u našu sredinu i da na licu mjesta osjete naše prilike, bolje upoznaju našu zemlju, njezine prirodne ljepote, povijest i tradiciju”. “U nas je još uvijek potrebno čišćenje ostataka provincijskog i komunističkom mentaliteta jer su slabo nosivi poeni koji se stječu blaćenjem prethodnika ili onoga koji je na drugoj strani, kao i umišljenost da sa mnom počinje svijet. Ne bi bilo 2000. godine da nije bilo 1990. godine. Treba poštovati državu i državne institucije, pa dosljedno i predstavnike tih institucija, bez obzira koliko mi je draga osoba koja trenutno obnaša određenu službu. Time želim reći ovo: na sliku kakvu drugi imaju o nama ipak najviše utječemo mi sami svojim ispravnim ili pogrešnim postupcima, odnosno propustima”, upozorio je predsjednik HBK u razgovoru za riječki “Novi list”.
Odnos Katoličke crkve i države trenutno u Hrvatskoj nadbiskup Bozanić je ocijenio “formalno korektnim”, dodavši kako su se građanske vlasti na svim razinama zauzeto uključile u pripravu Papina pohoda o čemu se pozitivno izjasnila i Sveta Stolica. “Ipak ovdje moram primijetiti da provedba Ugovora sklopljenih između Svete Stolice i Republike Hrvatske u mnogim dijelovima jako kasni. Čini mi se da se na tom području očituje tromost i neučinkovitost državnih ustanova”, zaključio je nadbiskup Josip Bozanić.