OKRUGLI STOL O BISKUPU JANKU ŠIMRAKU U KRIŽEVCIMA

Križevci, 20. 11. 1996. (IKA) – “Život i djelo križevaekog biskupa Janka Šimraka (1883-1946)” bila je tema okruglog stola Ogranka Matice hrvatske Križevci i Stolnog dekanata križevaeke biskupije održanog u Gradskoj vijeanici u Križevcima u utorak, 19. studenoga.
O biskupu Janku Šimraku, njegovu životu, publicistiekome i novinarskom radu, znanstvenom radu te posebice njegovu progonu govorili su Nikola Kekia, Jure Zeeevia, Zvonimir Kureeia, Radovan Grgec, Petar Badovinac, Ivan Peklia, Suzana Eepek i Milan Vranešia. Sa životopisom biskupa Šimraka okupljene je upoznao Nikola Kekia. Jure Zeeevia izlagao je o Janku Šimraku kao profesoru i dekanu Katoliekoga bogoslovnog fakulteta Sveueilišta u Zagrebu i povjesniearu mareansko-križevaeke biskupije, te njegovu znanstveno-istraživaekom radu. Pritom je istaknuo biskupovu zainteresiranost za pitanje crkvene unije na našim prostorima. Najveae dostignuae znanstvenog rada biskupa Šimraka, kako je istaknuo Zeeevia, navodeai dr. Janka Obreškog, jest upravo u tome što je znanstveno i pomoau dokumenata dokazano da je “pokret za obnovu crkvenog jedinstva me?u južnim Slavenima spontano nikao iz duše istinoljubivih vjernika, sveaenstva i episkopata istoene Crkve, a srušena je tendenciozna i povijesno neodrživa i neznanstvena teza, da je unionistieki pokret bio prisiljavan utjecajem politiekih prilika”, te da su utjecaji politiekih prilika spreeavali potpuno ostvarenje crkvenog jedinstva.
O stavu biskupa Šimraka o prijelazima iz pravoslavlja u katolieanstvo za vladavine NDH, izlagao je Zvonimir Kureeia. Pritom je on istaknuo stav biskupa Šimraka da svi oni koji prelaze iz pravoslavlja u Katolieku Crkvu moraju zadržati svoj obieaje, svoj istoenjaeki obred, ukoliko slobodnom voljom ne žele prihvatiti latinski obred. Novinarski i publicistieki rad najveaega hrvatskoga katoliekog novinara prve polovice ovoga stoljeaa, biskupa Janka Šimraka bila je tema izlaganja Radovana Grgeca. Izlagae se pritom posebno zadržao na radu biskupa Šimraka u “Hrvatskoj straži”, jedinom hrvatskom katoliekom dnevniku. Petar Badovinac upoznao je okupljenje s ljubavlju biskupa Janka Šimraka spram rodnog Žumberka i zalaganju za kulturni i gospodarski razvoj Žumberka. O agrarnoj reformi i biskupu Šimraku izlagao je Ivan Peklia, a Suzana Eepek govorila je o knjižnici grkokatolieke biskupije u Križevcima koju je za svog biskupovanja uredio biskup Šimrak. Kako je vrijedni sadržaj knjižnice nakon biskupove smrti pao u zaborav, a pet tisuaa knjiga i spisa vea pedeset godina trune u vlazi, Suzana Eepek je pozvala na obnovu biblioteke.
Eetrdeset dana zatoeeništva biskupa Janka Šimraka u istražnom zatvoru i istražni postupak protiv njega, bila je tema izlaganja Milana Vranešiaa. Navodeai podatke o njegovu zatoeeništvu sakupljene u Državnom arhivu, Vranešia je zakljueio kako je progon biskupa Šimraka 1945. godine zapravo bio uvod u progon zagrebaekog nadbiskupa Alojzija Stepinca godine 1946.
Nakon okruglog stola, koji su vodili Renata Husinec i Nikola Kekia, u grkokatoliekoj križevaekoj katedrali služena je panihida za križevaekog biskupa Janka Šimraka, nakon koje je usljedio koncert Airilo-Metodovog kora pod ravnanjem Darjane Blaae.