Otvorena trogodišnja priprema za 300. obljetnicu smrti Majke Klare

Šibenik, (IKA) – U povodu obljetnice smrti utemeljiteljice Družbe sestara franjevki od Bezgrešne časne Majke Klare Žižić 21. rujna otvorena je trogodišnja priprema za slavlje 300. obljetnice njezine smrti (1706-2006).
Tom događaju prethodila je trodnevna duhovna priprema od 18. do 20. rujna u crkvi Sv. Lovre u Šibeniku u kojoj se nalaze posmrtni ostaci Majke Klare. Svaku večer sestre su organizirale molitvu Časoslova i krunicu, potom je slavljena misa. Voditelji duhovne pripreme bili su fra Ivan Čupić, fra Gabrijel Jurišić i fra Ante Vukušić.Središnje misno slavlje u nedjelju 21. rujna predvodio je, uz koncelebraciju većeg broja svećenika, šibenski biskup Ante Ivas. Ocrtavajući svijetli lik Majke Klare biskup Ivas istaknuo je vidljivu prisutnost Božjeg spasiteljskog djela kroz stoljetnu nazočnost sestara franjevki od Bezgrešne u našoj Crkvi. Očito je da vas je Bog htio do danas, da Krist računa s vama, da računa na vaše služenje. Očito je da vas treba u svojoj Crkvi, da njegovim spasenjem poslužujete ljude i ovaj narod. Treba vas Gospodin i u ovoj biskupiji, poručio je biskup Ivas.
U kapelici matične kuće Družbe sestara franjevki od Bezgrešne šibenski je biskup blagoslovio sliku Majke Klare, rad slikara Vlade Šerića, a dr. fra Atanazije Matanić najavio je u ime Družbe i njezine vrhovne poglavarice s. Nevenke Grgat poduzete korake vezane za pokretanje postupka za beatifikaciju Majke Klare Žižić što je i tom prigodom šibenski biskup svesrdno podupro. Za tu prigodu tiskana je i sličica s likom Majke Klare koja će poslužiti da njezin svijetli lik postane bliži i prepoznatljiv u široj javnosti.
Časna Majka Klara Žižić – utemeljiteljica Družbe sestara franjevki od Bezgrešne, izvorne hrvatske redovničke zajednice, ili kako se u njezino doba nazivala (samostanskih) Trećoredica sv. Franje, rođena je 1626. ispod Promine, a umrla je u Šibeniku na veliku glasu svetosti 21. rujna 1706. Prva je pokopana u grobnicu koju su 1705. sestre dale izgraditi u crkvi Sv. Lovre. Nakon potpisivanja Kandijskog mira između Turskog carstva i Venecije 1669. i utvrđivanja granica krajem 1671., Mara Žižić dolazi 1673. iz zavičaja, koji se nalazio unutar turskih granica, u Šibenik koji je bio pod Venecijom, i nastanjuje se u Varošu. S iskustvom turske okrutnosti, pod kojom je provela velik dio života, dolazi u Šibenik s nakanom da započne novi način redovničkog života po Pravilu potvrđenu od pape Leona X. Trećega samostanskog reda sv. Franje. S dopuštenjem tadašnjega šibenskog biskupa Ivana Dominika Callegari, s. Klara Žižić i s. Serafina Burmaz primaju redovničko odijelo po rukama fra Franje Kovačevića iz Provincije Bosne Srebrene, gvardijana sv. Lovre, 17. studenoga 1679., na blagdan sv. Elizabete Ugarske – zaštitnice Trećeg reda sv. Franje. Majka Klara bila je prva i doživotna poglavarica. Slijedeći Franjino Pravilo, s izrazitim naglaskom na siromaštvu i pokori, prepoznala je da je upravo na taj način mnogo bliža osiromašenu i ispaćenu narodu i da je to pravi način svjedočenja na koji su ona i njezine sestre pozvane.