PASTORALNA SINODA KATOLIKA S BLISKOG ISTOKA U JERUZALEMU - PRVA NAKON APOSTOLSKIH VREMENA
Jeruzalem (IKA )
Jeruzalem, 10. 6. 1995. (IKA) - Viče od 4.000 katolika razli~itih obreda okupilo se tijekom ovoga tjedna u Jeruzalemu na sinodi, prvoj nakon apostolskih vremena, za vrijeme koje je bilo rije~i i o mirovnim procesima na podru~ju Bliskoga Istoka. Katolici
Jeruzalem, 10. 6. 1995. (IKA) – Viče od 4.000 katolika razli~itih obreda okupilo se tijekom ovoga tjedna u Jeruzalemu na sinodi, prvoj nakon apostolskih vremena, za vrijeme koje je bilo rije~i i o mirovnim procesima na podru~ju Bliskoga Istoka. Katolici, kao i ostali krčđani na tome prostoru, imali su do sada pasivnu ulogu u politi~kim procesima u tome dijelu svijeta, koji su se dogašali uglavnom izmešu Ćidova i muslimanskih Arapa, no sada su, prema rije~ima ~lanova sinode, odlu~ili aktivnije se zauzeti za mir. Sudionici te katoli~ke sinode pripadaju latinskoj, melkitskoj, maronitskoj, armenskoj i sirskoj Crkvi, a dočli su iz Izraela, Galileje, s podru~ja Gaze i Jordana. Na sinodi sudjeluju i predstavnici ostalih krčđanskih Crkava, mešu kojima i gr~ko-pravoslavni nadbiskup Timotheios i legendarni betlehemski gradona~elnik, pravoslavni krčđanin Elias Frej.
Sinoda je donijela i koncept pastoralnog plana za proslavu svete godine 2.000 u Kristovoj zemlji, u kojoj danas živi oko 150.000 katolika. Arapski krčđani su na sinodi iznijeli i svoje probleme života “izmešu dvije vatre”. Njihovi ih muslimanski sunarodnjaci gledaju s rezervom, ponekad i kao izdajice, dok izraelska država postupa prema njima jednako kao i prema muslimanima. Zbog tih pritisaka posljednjih se godina mnogo krčđana iselilo iz Izraela, posebno iz Jeruzalema, a nastaju i sukobi izmešu latinskih katolika, koji uglavnom govore arapski, i ostalih krčđana koji su drugog podrijetla i govore drugim jezicima.
Jedan je od glavnih ciljeva sinode pronađi na~ine duhovne obnove i novog identiteta katolika u politi~koj i dručtvenoj stvarnosti Bliskoga Istoka. Na temelju prijedloga sa sinode u ljeto 1996. zapo~et đe se konkretan rad i to u župama i redovni~kim zajednicama, a posebno mjesto zauzimat đe ekumenski dijalog s krčđanima razli~itih Crkava i obreda, te dijalog s pripadnicima muslimanske i židovske zajednice. “Mi, krčđani, suodgovorni smo za mir i pomirenje na Bliskom Istoku”, istaknuto je na sinodi.
Nazaretski biskup Gacinto-Boulos Marcuzzo, u razgovoru za “Kathpress”, izjavio je da je optimisti~an glede sinode u Jeruzalemu. Sama ~injenica da su se okupili katolici razli~itih obreda vrlo je ohrabrujuđa, rekao je biskup, isti~uđi kako su mladi katolici spremni za aktivniju ulogu u životu Crkve, kao i za suradnju s ostalim krčđanima. Bitno je da katolici na Bliskome Istoku steknu samopouzdanje i ohrabrenje u vjeri, a tada đe i njihov prinos miroljubivoj buduđnosti u Svetoj zemlji biti veđi, rekao je biskup Marcuzzo.