Pio XII. i II. svjetski rat prema vatikanskim arhivima

Knjiga Pierrea Bleta, DI, glavnog urednika zbirke Akata i dokumenata Svete Stolice koji se odnose na II. svjetski rat, pod naslovom “Pio XII. i Drugi svjetski rat prema vatikanskim arhivima” objavljena je u nakladi Kršćanske sadašnjosti kao prijevod talijanskoga izvornika objavljenoga 1997. godine. Kako u predgovoru ističe autor, “da bismo od fikcije došli do realnosti, od legende prispjeli do povijesti, postoji samo jedan način: uteći se izvornim dokumentima koji neposredno izriču Papino djelovanje” u tijeku II. svjetskoga rata.

Odluku o objavljivanju dokumenata Svete Stolice o II. svjetskom ratu donio je 1964. papa Pavao VI., koji je kao supstitut Državnoga tajništva bio jedan od najbližih suradnika Pija XII. Autor se, radi vjerodostojnosti dokumenata, držao njihova vokabulara koji je još i danas razumljiv, te je izbjegavao nove riječi koje za sobom lako povlače anakrono poimanje.

Pio XII. (Eugenio Pacelli) izabran je za papu 2. ožujka 1939. Prvi dio knjige posvećen je upravo njegovu izboru za papu, te reakcijama na njegov izbor u svijetu odnosno međunarodnim prilikama i ratnim prijetnjama. Nadalje, autor obrađuje dokumente vezane za odnos Pija XII. i Roosevelta i Musolinija. Dva poglavlja knjige posvećena su odnosu Pape i Crkve u Njemačkoj, odnosno vjerskom progonu i vjerskim prilikama u Reichu, kao i Crkvi u okupiranoj Poljskoj. Knjiga obrađuje i dokumente vezane za vrijeme pobjedonosnoga Reicha (izgon nuncija i delegata, pitanje biskupskih imenovanja u ratno doba, nova hrvatska država i dr.), zatim razvoj od europskoga prema svjetskome ratu gdje se među ostalim obrađuju diplomatski odnosi između Svete Stolice i Japana.

Ništa manje pozornosti autor ne posvećuje dokumentima o rasnim zakonima i progonima te deportacijama u Slovačkoj i Hrvatskoj te intervencijama Svete Stolice, zatim sudbini Rumunjske i Mađarske, Vječnoga grada, kao i zbivanjima u Francuskoj. Posljednje poglavlje knjige obrađuje posljednje bitke i sudbinu naroda.

U zaključku se ističe kako je Pio XII. iskoristio sve da bi odvratio opasnost, tajne diplomatske korake, svečane govore, patetične pozive narodima i vladama. “Pio XII. zastupa rimsko-kršćansku viziju Europe u duhu njemačkoga romantizma”, piše u pogovoru knjige akademik Franjo Šanjek, OP, te dodaje kako ne treba zaboraviti da je papa Pio XII. pripremio put otvaranju Crkve suvremenom svijetu koji će povesti njegovi nasljednici Ivan XXIII., Pavao VI. te sadašnji papa Ivan Pavao II. (ika-žz/kj)