Priopćenje s XXV. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije

Zagreb, (IKA) – Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije objavilo je priopćenje sa XXV. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije održanog u Krku od 20. do 23. listopada. Uz sve članove HBK na zasjedanju su sudjelovali i nadbiskup Giulio Einaudi, apostolski nuncij u RH, delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine predsjednik BK BiH biskup Franjo Komarica, delegat BKJ subotički biskup Ivan Penzeš, te kotorski biskup Ilija Janjić. Na zasjedanje HBK iz Rima je došao mons. Renato Boccardo, predstojnik Protokola Državnog tajništva Svete Stolice s posebnim zaduženjima, kako bi s biskupima razgovarao o eventualnom pohodu Svetog Oca Hrvatskoj iduće godine.

Razmatrajući aktualno stanje u Hrvatskoj, biskupi su javnosti uputili Izjavu kako bi unijeli novo svjetlo u savjesti vjernika i pomogli svim ljudima dobre volje oko veće zauzetosti u izgradnji cjelokupnog hrvatskog društva. Budući da je dosadašnjem predsjedniku HBK istekao petogodišnji mandat, biskupi su, sukladno Statutu HBK, birali predsjednika. Ponovno je izabran nadbiskup Bozanić na daljnje petogodišnje razdoblje.
Zbog isteka mandata dosadašnjim članovima izabrani su novi članovi Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu: nadbiskupi Marin Barišić i Ivan Devčić te biskupi Marin Srakić i Antun Škvorčević. Petog člana komisije bira BK BiH.

Podnesen je izvještaj o radu i problemima Nacionalnog katehetskog ureda HBK. Dosadašnji predstojnik toga ureda, dr. Milan Šimunović, na vlastitu je zamolbu razriješen te službe, a za novog predstojnika izabran je dr. Ivica Pažin, svećenik Đakovačke i Srijemske biskupije. Biskupi su imenovali članove Odbora HBK za osobe lišene slobode, kojemu je na čelu mons. Marko Culej, varaždinski biskup.
Na zasjedanju se raspravljalo i o nekim vidovima dorade dokumenta o trajnom đakonatu, osobito o eklezijalnoj dimenziji priprave kandidata za taj crkveni stalež, nakon što oni postignu propisanu intelektualnu spremu.

Biskupi su informirani o tijeku priprema za Srednjoeuropski katolički dan (SKD) koji će se održati u Austriji 2004. godine. Nadbiskup Bozanić predstavio je biskupima dorađeni tekst zajedničkog pastirskog pisma koje će uputiti predsjednici biskupskih konferencija zemalja koje sudjeluju u toj inicijativi (Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka, Hrvatska, Madžarska, Poljska, Slovačka i Slovenija). Biskupi su nadalje raspravljali o pastoralu mladih, o organizacijskim i drugim akcijama koje u tom smislu treba hitno provesti te o problemima s kojima se na tom području Crkva susreće. U tom kontekstu razgovaralo se i o nacionalnom susretu mladih koji će se 2004. godine održati u Šibeniku.

Na zasjedanju je prikazana Uputa o pravilnoj primjeni Konstitucije o svetoj liturgiji “Liturgiam authenticam” Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata. Biskupi su također informirani o tijeku priprava za prijevod na hrvatski Rimskog misala i drugih liturgijskih tekstova. Raspravljalo se i o suradnji s BK BiH na tom području.

U tom sklopu bilo je riječi o prijenosu mise na televiziji i radiju. Zaključeno je da bi trebalo dosljednije provoditi Sporazum potpisan između HBK i HRT 2000. godine te što prije izraditi Norme za prijenos mise.
Biskupi su odobrili tekst Konvencije o povjeravanju župa na temelju koje će se rješavati odnosi između pojedine nad/biskupije i redovničke zajednice u vezi sa župama koje su povjerene ili će se povjeriti redovnicima.
Na zasjedanju je bilo govora i o događanjima u Crkvi koja se nazivaju “karizmatskim seminarima”. Utvrđeno je da je sam naziv “karizmatski” teološki upitan te je stoga potrebno drugačijim imenom nazivati takva okupljanja, a zaključeno je da će biskupi o tome progovoriti u jednom opširnijem dokumentu koji će obuhvatiti te pojave u cjelini, u njihovoj dogmatskoj, eklezijalnoj i antropološkoj dimenziji.

Zaključeno je da se, polazeći od posljednjeg dokumenta HBK – pastoralnih smjernica na početku trećeg tisućljeća “Na svetost pozvani”, pripremi pastirsko pismo kojim će se vjerničkoj javnosti predstaviti aktualnost likova časnih slugu Božjih Ivana Merza i s. Marije od Propetoga Petković. Tema razgovora na zasjedanju HBK bila je i ekumenska situacija u Hrvatskoj i kriteriji za ekumensku suradnju koji daju ozbiljnost i vjerodostojnost nastojanjima u približavanju svih onih koji vjeruju u Krista, na što Crkvu neprestano potiče papa Ivan Pavao II. Podneseno je izvješće o radu Odbora HBK za pomoć ugroženima. Istaknuto je da je stanje ljudi kojima stambeno pitanje još nije riješeno, bilo da se radi o izbjeglicama, prognanima ili pak o naseljenicima, vrlo teško. Biskupi su dali čvrstu potporu nastavku zauzimanja i rada na tom području ističući kako je nužno pomagati, moralno i materijalno, da svaki čovjek ostvari svoja temeljna prava i osigura dostojan život sebi i svojoj obitelji.

Biskupi su raspravljali i o služenju vojnog roka zaređenih službenika Katoličke crkve i pripravnika za svećeništvo koje obvezuje novi Zakon o obrani donesen 2002.godine, odnosno o civilnom služenju vojnog roka kandidata za svećeništvo što će se zakonski tek regulirati. Razmatrane su i mogućnosti uspostave struktura obiteljskog pastorala na nacionalnoj i biskupijskoj razini kako bi se zabrinjavajuće stanje hrvatskih obitelji i demografskog izumiranja u doglednoj budućnosti moglo izmijeniti u pozitivnijem pravcu.

Biskupima je izvještaj o radu Hrvatskog katoličkog radija (HKR) podnio mr. vlč. Robert Šreter, direktor HKR-a, a o Informativnoj katoličkoj agenciji (IKA) i Tiskovnom uredu HBK prof. Anton Šuljić, direktor IKA-e i predstojnik Tiskovnog ureda. Biskupi su izrazili zadovoljstvo što je HBK osnovala te institucije koje su dragocjene u poslanju Crkve i njezinom širokom evangelizatorskom djelovanju u hrvatskom društvu. Iskazali su i razumijevanje za poteškoće koje prate njihov rad, ali i svoju spremnost pridonijeti da se one što brže otklone.