Promemorija hrvatskih katehetičara o identitetu religiozne pedagogije i katehetike

Zagreb, (IKA) – Na poticaj Katedre religiozne pedagogije i katehetike Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u Zagrebu je 13. svibnja održan radni sastanak Inicijativne skupine teologa katehetičara radi što cjelovitijega promišljanja identiteta i statusa religiozne pedagogije i katehetike, posebice u kontekstu aktualnoga preustroja sveučilišnoga teološkog studija na javnim crkvenim učilištima u nas i u svijetu.

U skladu s načelnom potrebom da se sve teološke discipline same odrede prema svojim osnovnim postulatima kao i potrebe da se postigne što kvalitetniji suodnos s ostalim teološkim i drugim znanstvenim disciplinama, što je posebice bilo istaknuto na proljetnome simpoziju profesora teologije u Zadru, vodeći hrvatski katehetičari uputili su svim najvažnijim i nadležnim institucijama iz crkvenoga i znanstvenoga života u našoj zemlji svoju Promemoriju.

U njoj se ističe kako religiozna pedagogija i katehetika bitno pripada teologiji i pedagogiji, i to u interdisciplinarnom suodnosu s mnogim znanstvenim disciplinama, posebice s područja humanističkih i društvenih znanosti. Kako se religiozna pedagogija i katehetika bavi odgojem i obrazovanjem u vjeri, ona primarno pripada teologiji, kao posebna teološka grana unutar praktične/pastoralne teologije. Ona je bitno i nerazdvojivo, smatraju katehetičari, u interdisciplinarnome suodnosu, povezana sa svim teološkim granama biblijske, povijesne, sustavne i praktične/pastoralne grupacije teoloških znanstvenih disciplina.
Nadalje, katehetičati smatraju kako je takva interdisciplinarna i timska suradnja potrebna u izradbi kvalitetne znanstvene i stručne literature, posebice u izradbi recenziranih i odobrenih sveučilišnih udžbenika za studij religiozne pedagogije i katehetike, a takva je suradnja potrebna i u izradbi vjeronaučnih planova i programa te u izradbi vjeronaučnih udžbenika i drugih religioznoodgojnih i katehetskih medija. Katehetičari ističu kako Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, sa svojim petogodišnjim temeljnim teološkim studijem u Zagrebu, Rijeci i Đakovu te sa svojim Katehetskim institutom kao specijaliziranom ustrojbenom jedinicom za studij religiozne pedagogije i katehetike, ima posebno važnu ulogu i izravnu odgovornost za koncipiranje i organizacijski ustroj studija religiozne pedagogije i katehetike. Dodaju kako KBF kao renomirana javna sveučilišna crkvena ustanova ima važnu ulogu, bar neizravno, za koncipiranje i ustroj religioznoga odgoja i kateheze u okviru župnih i drugih crkvenih zajednica te školskih i predškolskih ustanova, i u odnosu na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH i druge razine prosvjetnih vlasti.

Katehetičari su upozorili na važnost školovanja dostatnoga broja budućih znanstvenika, visokoškolskih nastavnika i drugih stručnjaka, potrebnih za važne zadaće na različitim crkvenim razinama, u okviru poslijediplomskoga znanstvenoga teološko-katehetskoga studija na našim i inozemnim učilištima te ističu kako bi o prepoznavanju prikladnih kandidata za takav poslijediplomski znanstveni studij posebnu brigu trebali voditi, već u tijeku diplomskoga studija, sveučilišni nastavnici, predstavnici mjerodavnih crkvenih vlasti, i drugi, osobito ako je riječ o vjernicima laicima. U tom je pogledu, ističu, ohrabrujuća činjenica što takav studij upisuje i završava sve veći broj redovnica, vjernica laikinja i vjernika laika, ali im se čini da bi veću brigu trebalo posvetiti tome da takav studij završi i dostatan broj dijecezanskih i redovničkih svećenika. Katehetičari, nadalje, smatraju da je potrebno istaknuti važnost još sustavnijega promišljanja o oblicima djelotvornije suradnje crkvenih učilišta i različitih tijela Hrvatske biskupske konferencije te pojedinih biskupija s obzirom na što kvalitetnije usustavljenje župne kateheze, vjeronauka u školi, vjerskoga odgoja u predškolskim ustanovama i s obzirom na trajno usavršavanje vjeroučitelja i ostalih pastoralno-katehetskih djelatnika.

Na kraju sastanka istaknuta je potreba da se svim navedenim pitanjima u dogledno vrijeme posveti pozornost na posebnome znanstvenom teološko-katehetskom kolokviju koji bi trebao pridonijeti sustavnijem razvijanju međugeneracijske i međudisciplinarne suradnje teoloških i drugih stručnjaka. Promemoriju su potpisali pročelnik Katedre religiozne pedagogije i katehetike KBF-a u Zagrebu dr. Alojzije Hoblaj, predstojnik Katehetskoga instituta KBF-a u Zagrebu dr. Josip Baričević te voditelji religiozne pedagogije i katehetike na dvama područnim studijima KBF-a u Zagrebu: dr. Milan Šimunović na Teologiji u Rijeci i dr. Ivica Pažin na Teologiji u Đakovu, koji je ujedno i predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK. Promemorija je upućena Fakultetskom vijeću KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, Vijeću Katehetskoga instituta KBF-a u Zagrebu, Vijeću Teologije u Rijeci – Područnoga studija KBF-a u Zagrebu, Vijeću Teologije u Đakovu – Područnoga studija KBF-a u Zagrebu, velikom kancelaru KBF-a Sveučilišta u Zagrebu i predsjedniku HBK zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću, predsjedniku Vijeća za katehizaciju HBK đakovačkim i srijemskom biskupu Marinu Srakiću, predsjedniku Odbora za katoličke škole i visoka crkvena učilišta HBK riječkom nadbiskupu Ivanu Devčiću, Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije i Nacionalnome katehetskom uredu HBK.