Budi dio naše mreže
Izbornik

Proročka suvremenost konstitucije "Gaudium et spes"

Papin angelus u nedjelju 29. listopada 1995.

PROROEKA SUVREMENOST KONSTITUCIJE “GAUDIUM ET SPES”

Predraga braćo i sestre!
1. Na nezaboravnom skupu europske mladeži u Loretu, želio sam im znakovito, kao životno usmjerenje, preporučiti dokument Drugoga vatikanskog koncila “Gaudium et spes”, koji označuje poslanje Crkve u suvremenom svijetu. Iznova poslušajmo taj sjajan uvod: “Radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi našeg doba, osobito siromašnih i svih koji trpe, jesu radost i nada, žalost i tjeskoba također Kristovih učenika, te nema ničega uistinu ljudskoga a da ne bi našlo odjeka u njihovu srcu” (br. 1). Kako da nas i danas ne osvoji duh tih riječi! Da, Crkva ih iznova potvrđuje s jednakim uvjerenjem, jakošću i nadom.
U razmaku od trideset godina “Gaudium et spes” nije izgubio ništa od svoje svježine. Jedinstvenom snagom svjedoči o dijaloškom stavu i solidarnosti kojim se koncilska Crkva postavila pred čovječanstvom našeg doba, svjedoči dar prodornosti kršćanske nade, koja zna gledati na svijet s poštovanjem i simpatijom, ali jednako tako i s realizmom i moći rasuđivanja, odvajajući svjetlo od tame i prepoznavajući “znakove vremena”.
2. U središtu svojeg razmišljanja, “Gadium et spes” stavlja otajstvo čovjeka (usp. br. 10): čovjeka gledana u njegovoj povijesnoj konkretnosti ali i obuhvaćena nepromijenljivim odrednicama njegove naravi, čovjeka označena slabošću no unatoč tomu obdarena neusporedivim dostojanstvom, budući da je stvoren na “sliku Božju”, jedino stvorenje na zemlji “što ga je Bog htio radi njega samoga” (br. 24); čovjeka pozvana da izgrađuje povijest, pa ipak stvorena za vječnost. Kao sliku punine toga čovjeka koncilski dokument označuje Krista, objavitelja Boga čovjeku i čovjeka sebi samome: “Otajstvo čovjeka – kaže Koncil – doista se osvjetljuje jedino u otajstvu utjelovljene Riječi” (br. 22).
Baš ta integralna antropologija nadahnjuje “Gaudium et spes” kada u svom drugom dijelu uočava neke važne probleme suvremenog svijeta kao što su ženidba i obitelj, kultura, ekonomsko-socijalna stvarnost, politika, promicanje mira i solidarnost među ljudima. Te stranice su konkretne, sadržajne, zahtjevne. Ponovno ih čitajući danas, nakon što su se dogodili brojni događaji u svijetu i već na pragu trećeg tisućljeća, teško je ne primijetiti svu njihovu proročku suvremenost.
3. Predraga braćo i sestre! Sveta Djevica neka nas pouči u vjernom nasljedovanju “učiteljskog puta” što ga je Koncil zacrtao. Neka prosvijetli čovječanstvo danas da nikada ne izgubi iz vida transcendentalni temelj i neporecive zahtjeve čovjekova dostojanstva. Neka prati Crkvu na njezinu putu da, pomna na “znakove vremena” i budna za služenje čovjeku, djelatno svjedoči Evanđelje i pridonosi izgradnji svijeta prema Božjem planu.