Budi dio naše mreže
Izbornik

SOCIJALNI NAUK CRKVE ZA NOVINARE KATOLIKE

Zagreb

Gost Kluba Hrvatskoga društva katoličkih novinara bio je dr. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkva HBK.

Zagreb, 14. 12. 2001. (IKA) – Dr. Stjepan Baloban, profesor socijalnog nauka Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i pročelnik Centra za promicanje socijalni nauk Crkve HBK susreo se s članovima Hrvatskog društva katoličkih novinara u četvrtak 13. prosinca u Zagrebu. Dr. Baloban govorio je o socijalnom nauku Crkve i mogućnosti njegova promicanja putem katoličkih javnih glasila. Govoreći o nastanku socijalnog nauka Crkve, dr. Baloban istaknuo je kako on u svojim bitnim sastavnicama postoji od početka kršćanstva. Socijalna dimenzija vjere je temeljna dimenzija evanđeoske poruke. S vremenom je zaštitnik znak te socijalne dimenzije vjere postala milostinja, za koju se ljude animiralo po zapovijedi ljubavi prema bližnjemu. U 19. stoljeću došlo je do velikog socijalnog pitanja radnika koje je prouzrokovao liberalistički kapitalizam. Tada se vidjelo da se veliki problemi suvremenog svijeta ne mogu riješiti pozivom na milostinju, što na poseban način shvaća papa Lav XIII. koji 1891. objavljuje poznatu socijalnu encikliku “Rerum novarum”. Organizirani socijalni nauk Crkve počinje te 1891. godine, a do danas su objavljeni brojni dokumenti koji obrađuju važna socijalna pitanja. Svi najvažniji dokumenti skupljeni su na hrvatskom govornom području u knjizi koju je uredio dr. Marijan Valković “Sto godina katoličkoga socijalnog nauka”, u izdanju “Kršćanske sadašnjosti”. U središtu socijalnog nauka Crkve je dostojanstvo čovjeka pa tako nauk obrađuje pitanja rada, socijalne pravde, gospodarskih sustava, demokracije, države, sindikata, štrajka, zagađivanja čovjekova okoliša, ljudskih prava. Socijalnim naukom Crkve, ističe prof. Baloban, želi se utjecati na promjenu mentaliteta ljudi, na njihov konkretni život. Želi se potaknuti kršćane, ali i sve ljude dobre volje da u donošenju važnih odluka na području javnoga života imaju u vidu prije svega čovjeka i njegovo ljudsko dostojanstvo. On ne daje konkretna tehnička rješenja za gospodarski i politički sustav, nego nudi smjernice, principe, temeljna usmjerenja konkretnom čovjeku. To je prema tome socijalna ponuda Crkve koja se ne može naložiti ili nekoga obvezati, upozorio je predavač.
Ocjenjujući hrvatski medijski prostor, dr. Baloban je izrazio mišljenje kako su u najtežem položaju novinari, posebice oni mlađi. Oni se, kako kaže, često nalaze u procjepu između svojih viđenja i prikaza onoga što se događa u društvu i pritisaka koji dolaze od vlasnika medija, urednika i posebno “svemoćne politike”. “Kako pisati o socijalnim pitanjima, ako je to za ‘politiku’ dotičnog medija manje važno ili čak nevažno? Ne bi li se upravo katolički novinari trebali specijalizirati pod tim vidom! U takvoj situaciji se od novinara očekuje ne samo hrabrost u prikazivanju činjenica, nego i stručno poznavanja problematike”, rekao je dr. Baloban. Prema njegovom mišljenju, da bi čovjek mogao objektivno i profesionalno obavještavati druge, mora dobro poznavati ono što se u društvu događa, a drugi još važniji korak je prosudba određenih događanja. Na socijalnom području socijalni nauk Crkve nudi kriterije za prosuđivanje javnosti. (i12337hr/kj)