SPOMEN SMRTI FELIXA NIEDZIELSKOG Njegovim je sušenjem ozna~eno istrebljivanje katolika u Bosni - "Joč sam živ, pucajte ponovno"

Zagreb, 21. 2. 1995. (IKA) – Tređi predsjednik Velikoga križarskog bratstva dr. Felix Niedzielski ubijen je u Banjaluci 20. velja~e 1947. g. O 38. obljetnici njegove mu~eni~ke smrti, na poticaj Velikoga križarskog bratstva, održana je u kapeli Ranjenog Isusa u samom sredičtu Zagreba zadučna spomen misa. Koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodio je biskup Marko Culej. U propovijedi je istaknuo da je Niedzielski bio uzorni katoli~ki laik koji se sav posvetio življenju i navječtanju Evanšelja, a pao je kao žrtva protukrčđanske mržnje ondačnjega režima. Svjedoci sušenja i streljanja pamte da mu je lice nakon pro~itane smrtne presude bilo kao preobraženo, a nakon streljanja ostao je stajati i rekao “Joč sam živ, pucajte ponovno”. U tjeskobi onih dana vjernici su i u tome vidjeli svojevrsni Božji znak neuničtive životnosti hrvatskog katoličtva u Bosni.
Na misu su dočli uglavnom stariji nekadačnji ~lanovi križarskoga dučtva, i nečto mlaših koji se zanimaju za obnovu križarstva kao katoli~ke lai~ke organizacije mešu Hrvatima. Bio je nazo~an i nasljednik dr. Felixa Niedzielskog, ~etvrti predsjednik VKB dr. Lav Znidar~iđ, i sadačnji, peti predsjednik prof. dr. Petar Kraljeviđ, prorektor Zagreba~kog sveu~iličta. On je na kraju zahvalio biskupu, sveđenicima i svima nazo~nima, te posebno istaknuo kako je križarsko dručtvo dalo, u tijeku rata i nakon njega, na tisuđe mu~enika, te je obnova toga dručtva nača dužnost veđ zbog tih mu~enika. VKB, rekao je Kraljeviđ, upravo priprema opsežnu dokumentaciju o svakoj od tih žrtava. Križarska organizacija samo imenom podsjeđa na srednjevjekovne križare, a to je zapravo dručtvo katoli~kih laika s izrazito duhovnim programom pod geslom “Ćrtva – Euharistija – Apostolat”.
Dr. Felix Niedzielski rošen je u Banjaluci, gdje je i strijeljan u tridesetpetoj godini života. Otac mu je bio potomak poljskih doseljenika, a majka Srpkinja, dok je sam Felix od rane mladosti svom dučom prihvatio hrvatsku uljudbenu bačtinu i zauzeo se kao istaknuti djelatnik Crkve u Hrvata. Do g. 1942. vrčio je službu predsjednika VKB. Te je godine novim predsjednikom VKB-a postao dr. Lav Znidar~iđ a Niedzielski je preuzeo isklju~ivo uljudbenu i odgojnu djelatnost u organizaciji ustačke mladeži, želeđi mešu tom mladeži promicati krčđanska na~ela i suzbijati zle utjecaje. Na kraju rata partizani su ga uhitili, držali ga 18 mjeseci u tamnici i zatim priredili javno sušenje. Zajedno s njim sudili su ustačkoga stožernika Viktora Gutiđa i banjolu~kog župnika Nikolu Bilogriviđa. Bila je to praksa da se istaknutim vjernicima sudi zajedno s istaknutim ustačkim politi~arima kao čto je malo prije toga u Zagrebu uz nadbiskupa Stepinca sušen i čef ustačke policije Lisak. Na sušenju se bjelodano pokazalo da Niedzielski nije po~inio nikakva zlo~ina nego se, dapa~e, uporno zauzimao za mnoge ugrožene. Sam Viktor Gutiđ je na sušenju ispripovjedio kako mu je Felix, kad je saznao za prve krvave zlo~ine nekih ustača u Banjaluci, dočao prosvjedovati želeđi vratiti ~lansku iskaznicu i rekao: “Ja sam mislio da đe se Hrvatska upravljati po Božjim zakonima.” Gutiđ mu je na to odgovorio: “Budalo, kad se je ikoja država upravljala po Božjim zakonima”. Tako je u Felixovoj sudbini zapravo sažeta sudbina mnogih vjernika onoga doba, koji se nisu mogli složiti ni s ateisti~kim boljčevizmom, ni s nacisti~kim bezbočtvom.
Sušenje Felixu Niedzielskom o~ito je bilo sušenje katoličtvu u Bosni, osobito katoli~kom lai~kom pokretu. Trebalo je ne samo sveđenike nego upravo zauzete laike onemoguđiti, preživjele tako prestračiti da se nitko ne usudi ičta poduzimati. O ovoj 38. obljetnici Felixove smrti sudionici su se sjetili da se istrebljivanje hrvatskog katoličtva u sjevernoj i srednjoj Bosni, koje je u ono doba ozna~eno njegovim strijeljanjem, upravo u nače doba dovrčava nezaustavljivim “etni~kim ~ičđenjem”, zapravo genocidom, svih ne-Srba na tom podru~ju. Tako se Felix pojavljuje kao prvak u nizu bezbrojnih mu~enika. Okupljeni su molili da po zagovoru tolikih mu~enika Bog ipak sprije~i naume istrebitelja.
Zanimljivo je da je prije Felixa Niedzielskog, jedan od najistaknutijih hrvatskih katoli~kih laika, prethodnik križarskog pokreta dr. Ivan Merz, takošer rošen u Banjaluci i to od oca Nijemca i majke Ćidovke, a sav je život posvetio hrvatskom katoličtvu. Hrvatski katoli~ki pokret onoga doba o~ito nije imao nikakvih pretpostavki da bude rasisti~ki ili isklju~ivo nacionalisti~ki.