Budi dio naše mreže
Izbornik

Stručni skup o don Lovri Katiću u rodnom Solinu

Solin (IKA )

O publicističkoj i književnoj djelatnosti svećenika, povjesničara i književnika don Lovre govorio je don Drago Šimundža

Solin, (IKA) – Stručni skup o životu i djelu don Lovre Katića, svećenika, povjesničara i književnika rodom iz Solina, održan je 26. travnja u Domu “Zvonimir” u Solinu. Skup je upriličen o proslavi 50. obljetnice solinske osnovne škole koja nosi njegovo ime. O znanstvenom radu don Lovre Katića, nakon uvodnih riječi ravnateljice OŠ Anđelke Slavić, govorio je kustos Splitskoga arheološkog muzeja Ante Piteša, istaknuvši kako je “gotovo cjelokupan Katićev znanstveni, publicistički i književni opus vezan uz rodni mu Solin i širi prostor od Omiša do Trogira, na kojem se prostirao nekadašnji salonitanski ager”. Predstavio je don Lovru Katića kao neumornog istraživača povijesnih vrela, u kojima je tražio i nalazio stvarne položaje na terenu te ih uspješno interpretirao, a bavio se također i arheološkim temama u kojima je obrađivao pojedine spomenike, napose starokršćanske kao što je crkveni kameni namještaj u Dalmaciji, starokršćansko groblje kod Ciste, starokršćanski plutej iz Solina, luk oltarne pregrade iz Kaštel Sućurca, solinske mlinice te ostale spomenike.
O publicističkoj i književnoj djelatnosti don Lovre Katića na stručnom je skupu govorio dr. don Drago Šimundža, splitsko-makarski pastoralni vikar te prepozit Prvostolnog kaptola, koji se osvrnuo na dvadesetogodišnje razdoblje Katićeva djelovanja, od 1920. do 1940. godine, u kojem je, pored brojnih znanstvenih priloga i radova, objavljivanih u periodikama, izdavao knjigu za knjigom. Kao najveću Katićevu važnost, dr. Šimundža je istaknuo kako je don Lovre Katić “imao talenta da kroz svoja djela približi svoja saznanja svakom čovjeku uvijek imajući na umu da je iz kamena povijest, a iz povijesti nacionalna svijest”. Spomenuo se i prvih Katićevih radova kada je još u četvrtom razredu gimnazije izdao svoj prvijenac, književnu crticu, prihvaćenu od hrvatske kritike. “Njegova su djela zanimljiva i danas, a ne izdaju se već pedesetak godina”, rekao je Šimundža, spomenuvši neka njegova književna djela, kao što su kratke novele “Ubavo selo”, roman “Kraljica Jelena”, “Stopama hrvatskih narodnih vladara”, “Svoji na svome” te “Kamenje progovara”.