TEOLOćKO-PASTORALNI TJEDAN ZA SVEŠENIKE - "NOVI RELIGIOZNI POKRETI I SEKTE"

Rijeka, 22. 6. 1995. (IKA) – Teoločko-pastoralni tjedan za sveđenike, održan od 19. do 21. lipnja u Rijeci, obradio je, pod radnim naslovom “Novi religiozni pokreti i sekte”, izazove i pitanja čto ih postavlja nova religioznost kod nas. Te~aj je molitvom i pozdravnim rije~ima otvorio nadbiskup rije~ko-senjski dr. Anton Tamarut, koji je tom prigodom naglasio važnost te teme, pitajuđi se začto se kod nas javljaju toliki novi religiozni pokreti i sekte. Na te~aju je sudjelovao i kr~ki biskup mons. Josip Bozaniđ, te oko 130 sveđenika kao i znatan broj vjernika laika. Dr. Josip Grbac, rektor Teologije u Rijeci, koja je ujedno i prirešiva~ i domađin skupa, u svom je govoru istaknuo da je to prvi puta u Hrvatskoj da se tema religioznih pokreta i sekti, obrašuje znanstveno, na takvoj razini. Tijekom susreta predavali su: dr. Marijan Jur~eviđ, dr. Ivan Dev~iđ, dr. Mile Bogoviđ, mr. Ivan Stočiđ i dr. Milan ćimunoviđ. Dr. Milan Bogoviđ, mr. Marinko Barbič i vl~. Marijan Jeleniđ prikazali su rasprostranjenost novih religioznih pokreta u rije~ko-senjskoj, kr~koj i pore~ko-pulskoj biskupiji, iz ~ega se vidjelo da je naglo porastao broj Jehovinih svjedoka, ali i pripadnika Hare Krishne, kao i ostalih manjih zajednica. Zadržavči se na analizi prikupljenih podataka predava~i su uglavnom istaknuli oblike i na~ine djelovanja tih zajednica i pojedinaca te dali odrešene moguđnosti “suživota” s njima. Na kraju susreta dr. Anton Tamarut je govorio o pastoralnom radniku, koji se nalazi pred religioznim traganjima suvremenog ~ovjeka, a kao zaklju~ak donijeta je i Izjava sveđenika rije~ke metropolije okupljenih na tom skupu. U izjavi se, mešu ostalim, isti~e: “Suo~eni s problemom religioznog relativizma i sinkretizma u razmičljanju i življenju pojedinih vjernika te poplavom novih religioznih pokreta, ukazuje se na potrebu nove evangelizacije, odnosno temeljitije krčđanske, osobito biblijske formacije načih vjernika, te oživljavanja i stvaranja novih modela življenja krčđanstva, kako na teoretskom tako i na prakti~nom planu (navječtaj-liturgija, zajedničtvo, služenje) u načim župskim i drugim zajednicama. To može biti pravi odgovor danačnjem ~ovjeku u njegovom traganju, a pogotovo u odnosu na njegovo nekriti~ko prihvađanje novih u~enja ili ulaženje u neke sekte.” U tome cilju, pomaganja ljudima da u krčđanskom modelu života pronašu puniji smisao, isti~e se važnost uloge sveđenika i vjernika laika.