TEOLOŠKI SIMPOZIJ "ISKUSTVO VJERE DANAS" NA KBF-u U SPLITU

Split, 23. 10. 1999. (IKA) – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu priredio je 22. listopada teološki simpozij na temu “Iskustvo vjere danas”. Simpozij je peti znanstveni skup što ga splitsko teološko učilište priređuje svake godine i na kojemu nastupaju profesori teologije i srodnih disciplina iz Hrvatske i inozemstva. Uz profesore i studente KBF-a, na skupu su sudjelovali i svećenici, vjeroučitelji i ostali zauzeti vjernici koji se zanimaju za crkvenu i teološku problematiku u Crkvi i društvu. Sva predavanja, kao i drugi radovi na tu temu, bit će objavljeni u zborniku radova teološkog simpozija u izdanju “Crkve u svijetu”.
U pozdravnoj riječi, u ime Velikog kancelara KBF-a nadbiskupa i metropolita Ante Jurića, pomoćni biskup dr. Marin Barišić, istaknuo je da je riječ iskustvo prisutna na svim razinama ljudskog života, te da je to dimenzija koja posebno dolazi do izražaja na religioznom području, podsjetivši da nove evangalizacije nema bez iskustva, te je stoga ta tematika aktualna, zanimljiva i izazovna. Dr. fra Duško Moro, u ime Velikog vicekancelara i provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja dr. fra Jure Brkana, čestitao je organizatoru i predavačima što su odabrali iskustvo vjere u Isusa Krista i samoga Krista, te dotaknuli i one koji su u mistici zaronili u to iskustvo Boga. Rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. Ivo Babić zaželio je da iskustvo vjere dođe do izražaja i na tom skupu.
Dekan KBF-a doc. dr. Marin Škarica kazao je da novoosnovani Katolički bogoslovni fakultet, koji djeluje u sastavu Sveučilišta u Splitu, nastavlja tradiciju Teologije u Splitu koja je već više godina priređivala znanstvene teološke simpozije, koji su obrađivali i produbljivali važna aktualna teološka pitanja. Uz domaće stručnjake, profesore, redovito su sudjelovali i poznati teolozi iz inozemstva. Predstavivši predavače, dr. Škarica je podsjetio da je iskustvo vjere “otisak što ga Bog ostavlja na dnu našega srca kad je jednom on ušao u naš život”, kako zapisa M. Magrassi. Izrazio je, zatim, želju da taj simpozij pridonese da otisak Božje prisutnosti opečati i naša vjernička srca, da se ona što potpunije rastvore u življenoj vjeri i djelotvornoj ljubavi prema Bogu i braći ljudima. Jedino ćemo tada u Bogu i u svakoj ljubljenoj osobi vidjeti onu ljepotu koju ne vidi onaj koji ne ljubi i bit ćemo posve slobodni i ostvareni kao ljudi, a time i istinski sretni – istaknuo je dr. Škarica.
U svom predavanju “Kristovsko iskustvo u Novom zavjetu” doc. dr. Marinko Vidović istaknuo je kako je posebnost kristovskog iskustva novozavjetnih spisa moguće ispravno shvatiti i protumačiti jedino na ravni filozofsko-filološkog govora o iskustvu općenito. Sinoptička evanđelja nude opis kristovskog iskustva koje nastaje u susretu s povijesnom osobom Isusa iz Nazareta, a koje je protumačeno na obzorju vjere u uskrsnuće onih koji su prihvatili Krista i pošli za njim. Djela apostolska govore o kristovskom iskustvu vjere Pracrkve u njezinu nastanku i prvim koracima navještaja uskrslog Krista, kako u židovskome, tako i u poganskom okruženju. U autentičnim spisima sv. Pavla susrećemo njegovo osobno iskustvo koje je rođeno u susretu s Uskrslim, koje ga je u potpunosti zahvatilo i promijenilo sva dotadašnja uporišta njegove osobnosti i učinilo gorljivim navjestiteljem proslavljene Kristove nazočnosti u svijetu i u životu onih koji su navještaj Krista prihvatili i usvojili kao Božju snagu sposobnu mijenjati njihove živote. U deuteropavlovskim spisima susrećemo iskustvo koje se oblikovalo Pavlovim navještajem. Kristovsko iskustvo u Ivanovim spisima prožimlje dublje teološko razmišljanje o onome što je Isus činio i govorio.
U zaključku je dr. Vidović istaknuo povijesnost i rast kristovskog iskustva novozavjetnih spisa, koje se očituje kao povijesno svjedočanstvo događaja kojima se Bog objavljuje kao vjerni i prisutan, doživljen u šutnji i kontemplaciji vjere. To se iskustvo komunicira kao izjava, pouka i razmišljanje, te prije svega kao kerigmatski navještaj o konkretnom i razmišljajnom nizu iskustava kojima čovjek proživljava svoj odnos s Bogom.
Dr. Vidović u raspravi je istaknuo da je zajednica važna ne samo za izricanje, nego i za doživljaj iskustva vjere. Narativni govor iskazuje doživljaje, osjećaje, dok je pojmovni govor više na polju apstraktne istine, a znanje pokušava objasniti posljedično-uzročnu vezu.
Fra Marijan Vugdelija istaknuo je da iskustvo vjere koje nalazimo u Novom zavjetu, treba inkulturirati, pokušati prereći Isusovu poruku za svako vrijeme i probleme, na što je dr. Vidović nastavio da je u izvorištu iskustva vjere susret i konkretna komunikacija, s konkretnom osobom Isusa Krista.
Profesor na Teologiji u Rijeci, doc. dr. Marijan Jurčević održao je predavanje “Iskustvo vjere kod kršćanskih mistika”. Istaknuo je da su reinski mistici Eckhart i Tauler posebni u mističnom svijetu. Svrstava ih se u spekulativne ili esencijalne mistike za razliku od sponzalnih, zaručničkih mistika. Oni mnogo više govore o svojem jedinstvu s Bogom nego o vjeri kao putu do Boga. Bog je taj koji se ‘rađa’ u ljudskoj duši i tu ga čovjek treba prepoznati. Bog, naime, izriče svoj “Ja” u dubini ljudskog bića. Reinski mistici doživljavaju da je sve u Bogu, a Bog je na posebni način u čovjeku. Oni su mistici jedinstva s Bogom koji doživljavaju prisustvo i odsustvo Božje: “Najprisutniji je Najodsutniji!”. I tu se nalazi vjera reinskih mistika. Bitna karakteristika njihove vjere jest povjerenje, te stoga doživljavaju jedinstvo i otuđenost, svjetlo i tamu, ljubav i odbačenost.
Prof. dr. Peter Huenermann s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Tuebingenu govorio je o teološkoj prosudbi religioznoga iskustva. Dr. Božo Bulat u svom je predavanju obradio psihološke aspekte religioznog iskustva, istaknuvši da je to iskustvo danas promatrano samo kroz nekoliko važnih aspekata. Tako religiozno iskustvo unutar raznih novih religioznih pokreta dijelom orijentalne provenijencije, zatim karizmatsko iskustvo kao najizrazitije iskustvo unutar religioznih pokreta, skupina u Crkvi, te mistično iskustvo kao najsnažnije neposredno religiozno iskustvo i traženje tog iskustva danas, na umjetni način, preko halucinogenih droga ili psihodeličkog iskustva.