TEOLOŠKO PASTORALNI TJEDAN U RIJECI

TEOLOŠKO PASTORALNI TJEDAN U RIJECI
Rijeka, 3. 7. 1997. (IKA) – “Društveno djelovanje Crkve jučer, danas, sutra” bila je tema Teološko-pastoralnog tjedna, koji se u organizaciji Teologije u Rijeci održavao od 30. lipnja do 2. srpnja. Neposredni povod za odabir spomenute tematike bila je 100. obljetnica dolaska na mjesto krčkog biskupa Antona Mahnića. Na tjednu je sudjelovalo više od 130 svećenika iz tri biskupije riječko-senjske metropolije, kao i sva trojica biskupa te zamjetan broj vjernika laika. Važnost tog skupa u pozdravnoj riječi istaknuli su riječko-senjski nadbiskup Anton Tamarut i dr. Josip Grbac, rektor Teologije u Rijeci. Oni su posebno istaknuli kako živimo u novim društvenim okolnostima koje Crkvi pružaju mogućnosti kakvih nije imala pod komunističkom vlašću, ali novonastale prilike stavljaju pred Crkvu nove izazove i odgovornosti. Stoga se sve više osjeća potreba jače nazočnosti Crkve u javnosti, primjerice u zauzimanju stavova prema nekim političkim, gospodarskim, socijalnim i ostalim pitanjima. Tu je i zadaća djelovanja na kulturnom polju, u sredstvima društvenog priopćivanja, školi, ali i zadaća organiziranog rada s mladeži te obiteljima. Pritom treba imati na umu i problem laika koji trebaju biti glavni nositelji crkvene nazočnosti i djelatnosti u raznim društvenim područjima. Upravo radi toga, istaknuto je, čini se veoma važnim da se skup poput Teološko-pastoralnog tjedna, na kojem sudjeluju svi oni koji su neposredno zauzeti ne samo unutar Crkve nego i u njezinom odnosu prema društvu, posvećuje tim pitanjima. U tom je smjeru išlo i prvo predavanje dr. Josipa Sabola, čije je izlaganje o Crkvu suvremenome hrvatskom društvu, kao i novim izazovima i mogućnostima pobudio polemičke tonove u raspravi jer je bilo uočeno da se zalaže za intimističko shvaćanje uloge Crkve u suvremenom svijetu. Dr. Josip Baloban u svom je predavanju naznačio poteškoće kao i perspektive pojave laikata s kojom se susreće i naša Crkva, ali i društvo u ovom trenutku. O biskupu Antonu Mahniću bilo je posvećeno predavanje dr. Antona Bozanića, koji zbog spriječenosti nije mogao biti nazočan na skupu. On je u svom predavanju biskupa Mahnića prikazao kao idejnog začetnika Hrvatskoga katoličkog pokreta, te mnogih uspješnih akcija i vizija na području društvenog djelovanja Crkve onog vremena. U predavanju dr. Marijana Jurčevića o iskustvima koja je Crkva stekla u tijeku komunističke vladavine bilo je uočeno više vrijednosti koje je naša Crkva olako ispustila u novim okolnostima, a dr. Mile Bogović u svom je izlaganju zauzeo stanovište kako je došlo vrijeme za, uvjetno rečeno, pokretanje drugoga katoličkog pokreta.
Drugi je dan Teološko-pastoralnog tjedna bio posvećen socijalnim, gospodarskim i političkim problemima u hrvatskom društvu, kao i odnosu Katoličke Crkve i njezinih vjernika prema tim problemima. Tako je mr. Krešimir Cerovec u svome izlaganju posvetio posebnu pozornost trenutnom stanju hrvatskoga gospodarstva i njegovu vrednovanju u svjetlu društvenog nauka Crkve. Napomenuo je i to kako kršćani trebaju zauzetije provoditi društveni nauk Crkve u hrvatskom društvu, zalažući se za socijalnu pravednost, dok je dr. Milan Bogović istaknuo kako će takvo zauzimanje biti uspješnije, ako se katolički gospodarstvenici udruže u vjerničke udruge koje će slijediti učiteljstvo Katoličke Crkve i imati zapaženu ulogu u gospodarskoj zbilji domovine. Pri tome je izvijestio nazočne o djelovanju Pokreta katoličkih djelatnika, osnovanog u Opatiji g. 1993. O djelovanju Caritasa u ratnom, ali i poratnom razdoblju govorio je dr. Milan Špehar. Djelovanje te humanitarne organizacije ne odnosi se samo na podjelu materijalne pomoći, niti bi njezino djelovanje trebalo prestati u poratnom razdoblju. Stoga se Caritas usmjerava prema nizu novih djelatnosti: otvaranju sjemeništa, pomaganju u duhovnim potrebama, organiziranom pomaganju bolesnicima i slično. Problem socijalne pravde u suvremeno društvu i odnos Crkve prema tom problemu bilo je posvećeno izlaganje dr. Marijana Valkovića. On je progovorio o zahtjevu za poboljšanjem životnih prilika siromašnih koje se sve češće postavlja i Katoličkoj Crkvi, ali i potrebi preispitivanja crkvenog stava prema društvenoj moći, novcu i brojnim ustanovama političke, gospodarske i socijalne naravi. O Crkvi i politici govorio je dr. Ljubomir Antić. Crkva se ne smije vezati uz politički sustav, niti se smije poistovjetiti s političkom zajednicom. On je istaknuo kako se s uspostavom demokratskog društva položaj Crkve i kršćana poboljšao, ali je porasla i odgovornost kršćana pred pitanjem kako koristiti slobodu koja im je dana. u prijepodnevnom dijelu rada skupa predavanje je održao i dr. Stjepan Kušar o donosu Crkve i znanosti, te ustvrdio da sukoba u tom odnosu i nema, ali da postoje brojna područja suradnje kao i različitosti, a skupu se pridružio i dr. Žarko Dolinar, koji je govorio o svojim viđenjima tog odnosa kroz medicinsko područje kojim se bavi.
Posljednji je dan tjedna bio posvećen odnosu Crkve prema prosvjeti i školstvu, znanosti i znanstvenim ustanovama te sredstvima društvenog priopćivanja. Tako je Stjepan Lice, pomoćnik ministrice prosvjete i športa, u predavanju dao prikaz i analizu poduzetih školskih reformi i uz to vezanih problema. Škola više nema tako veliku ulogu u odgoju i obrazovanu djece, jer je utjecaj sredstava društvenog priopćivanja sve veći. Zato je zadatak Crkve da kroz vjeronauk, ali i župnu katehezu odgaja mladež. uvođenje vjeronauka i etike kao alternativnih predmeta u škole ocijenio je pozitivnim, ali je istaknuo problem nedostataka kadra koji se javlja u nekim sredinama. Također je izvijestio nazočne i o pripremi novog zakona o školstvu kojim će se roditelji i djelatnije uključiti u školski sustav. Na pitanje, katolička škola da ili ne, nastojao je odgovorit mons. Antun Hek iznoseći pri tome iskustva pazinskog kolegija. Cilj katoličkih škola nije samo kvalitetno obrazovati učenike, nego i odgojiti ih i usaditi u njih kršćanske vrijednosti. Stoga se kao vrlo važno nameće pitanje kadrova. U izlaganju je mons. Hek spomenuo i neke probleme koji se tek trebaju riješiti u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa, poput kriterija oko izbora ravnatelja i upisa učenika. O različitim je oblicima rada s djecom mladeži i studentima progovorio mr. Tomislav Rogić. Ukazavši na pojavu sve manjeg broja mladih koji se okupljaju uz crkvene organizacije on je istaknuo kako mladeži treba ponuditi nove sadržaje. Nužno treba osigurati i materijalna sredstva, ali i centre u kojima će se mladež okupljati. O dosadašnjim iskustvima s vjeronaukom u školi bilo je riječi u izlaganju mr. Antona Peranića, koja je on ocijenio uglavnom pozitivno i pritom ukazao na neke nedostatke, dok je dr. Adalbert Rebić izložio probleme s kojima se usreće crkveno izdavaštvo. Crkva se poslije Drugoga vatikanskog sabora zauzima za izdavaštvo, kao i za sredstva društvenog priopćivanja i u njima gleda dar Božji, kojim se može poslužiti za naviještanje Radosne vijesti. Stoga se Crkva treba brinuti za izdavaštvo, jer pisana riječ ima veliki utjecaj na suvremenog čovjeka. Dr. Rebić je također rekao kako se crkveno izdavaštvo susreće s nizom problema: od nedostatka dovoljnog broja stručnih ljudi, zatim nedovoljne, a ponekad i potpuno izostale analize knjiškog tržišta, do financijskih problema kao i problema nedostatka suradnje među izdavačima. Mnogi su se predavači u svojim izlaganjima pozivali na ugovore između Republike Hrvatske i Svete Stolice, a upravo je o toj temi govorio krčki biskup Josip Bozanić istaknuvši kako oni jesu stupili na snagu, ali ih je potrebno i praktički provesti, na upit o ugovoru o gospodarskim pitanjima koji još nije izrađen, biskup Bozanić je rekao da je taj ugovor bio u prvom prijedlogu kao i ostali, no tada se odlučilo i sa crkvene i s društvene strane da ga je bolje ne stavljati u proceduru. Sada vidimo, rekao je krčki biskup, da je to bila pogrešna procjena. Na kupu su još nastupili dr. Josip Grbac koji je prikazao problem znanosti i znanstveno-nastavnih ustanova u našoj Crkvi, dr. Milan Šimunović koji je govorio o potrebi odgajanja za političko djelovanje, te dr. Mirko Mataušić koji je prikazao djelovanje Crkve kroz sredstva društvenog priopćivanja.
U sklopu Teološko-pastoralnog tjedna u u torak, 1. srpnja, proslavljena je i 50 obljetnica Bogoslovnog sjemeništa u Rijeci i to svečanom akademijom i misom zahvalnicom. Na akademiji su, osim bogoslova i studenata teologije sudjelovali još zborovi sestara Srca Isusova, koje od početka djeluju u tom sjemeništu, te katedralni zbor crkve sv. Vida u Rijeci. O značenju sjemeništa govorio je rektor dr. Ivan Devčić, a o novim izazovima i kadrovskim problemima dr. Milan Šimunović. U liturgijskom dijelu proslave, na kojem se okupilo više od stotinu i pedeset svećenika i svi biskupi metropolije, nadbiskup riječko-senjski Anton Tamarut ulogu sjemeništa u povijesti metropolije ocijenio je neprocjenjivom, ali je ujedno ukazao i na stalnu brigu za nova svećenička zvanja. Inače je Bogoslovno sjemenište u Rijeci počelo s radom 15. listopada 1947. Ono je montiranim sudskim procesom g. 1955. kojim je u zatvore poslana nekolicima mladomisnika, bilo zatvoreno sve do g. 1966. od kada započinje ponovno djelovati. U razdoblju prisilnog zatvaranja Bogoslovnog sjemeništa preselilo je u Pazin. S demokratskim promjenama u nas, od g. 1991. Visoka bogoslovna škola, danas Teologija u Rijeci kao područni studij KBF-a iz Zagreba, prima i studente laike pa danas u Bogosloviji živi 17 bogoslova, a u školu je upisano 137 studenata.