TEOLOŠKO-PASTORALNI TJEDAN U RIJECI: “OBITELJ U GLOBALIZIRANOM SVIJETU”

Teologija u Rijeci priredila je od 25. do 27. lipnja Teološko-pastoralni tjedan koji je održan u dvorani Bogoslovskog sjemeništa u Rijeci. Tema Tjedna bila je “Obitelj u globaliziranom svijetu” i odgovor je na poziv pape Ivana Pavla II. iz njegova pisma “Novo millenio ineunte” u kojem se kao jedan od prioriteta pastoralnog djelovanja u novom tisućljeću navodi upravo pastoral obitelji. Tragom toga apostolskog pisma biskupi Riječke metropolije izdali su u ožujku ove godine smjernice za višegodišnji sustavni pastoral obitelji u Riječkoj metropoliji. U duhu tih smjernica Teologija u Rijeci ovogodišnjim Teološko-pastoralnim tjednom željela je dati svoj prinos rasvjetljavanju složene bračne i obiteljske problematike u globaliziranom svijetu te na sebi svojstven način pridonijeti vrednovanju i unapređivanju autentičnih, humanih i kršćanskih i obiteljskih odnosa.

Obitelj i brak pogođeni su dubokim, brzim i mnogostrukim promjenama društva i kulture

Teološko-pastoralni tjedan započeo je u ponedjeljak 25. lipnja, a nazočnima se na početku obratio predsjednik Vijeća za obitelj HBK krčki biskup Valter Župan, zaželjevši svima uspješan rad. Prvo izlaganje bilo je posvećeno pitanju “Imaju li brak i obitelj budućnost?”, a predavač je bio dr. Pero Aračić. On je na početku upozorio kako se događa kriza prijelaznog razdoblja u obiteljima iznoseći činjenicu da je sve manje ženidbi. U 2000. godini brak je sklopilo 17.559 parova dok je godinu dana ranije, 1999., brak sklopilo 18.992 para, a 1998. godine 19.230 parova. Zato se danas nalazimo pred demografskim slomom. Sve je više djece rođene izvan braka, a Crkva neprestano ističe poziv i poslanje na brak i obitelj. Sudeći prema odgovorima bračnih drugova u anketama pokazalo se da im je vjera na 10. mjestu. Sve nas to treba, zaključio je dr. Aračić, zabrinuti i potaknuti na kvalitetnije rješenje toga područja.
Dr. Karlo Koračević u izlaganju na temu “Odraz društvenih promjena na obitelj u Hrvatskoj” iznio je statističke podatke o promjenama u obitelji, brojnosti katoličke obitelji i primanju sakramenata. Nema mnogo pomaka prema naprijed već se osjeća velika kriza vrijednosti obitelji i gledanja pojedinaca na sakramente. Jedino što je pozitivno jest da su mladi izrazili želju za primanjem sakramenata i rado bi primali sakramente, ali bez velikih kateheza ili predavanja poučavanjem. Istaknuo je kako predbračnim tečajevima treba poboljšati katehezu kroz raznovrsnost predavanja i preko niza njima zanimljivih tema koje će im biti od koristi u njihovu zajedničkom životu. Spomenuo je i mogućnost uključenja laika za pomoć u obiteljskim tečajevima.
Popodnevni dio prvoga dana tjedna otvorio je dr. Anton Tamarut izlaganjem “Kršćanski pogled na brak i obitelj”. Istaknuo je kako su obitelj i brak danas pogođeni dubokim, brzim i mnogostrukim promjenama društva i kulture. Stabilnost obitelji se jedino može ostvariti gajenjem međusobnih odnosa u uzajamnoj ljubavi supružnika. U Božjoj objavi brak i obitelj imaju povlašteno mjesto. Dr. Tamarut zatim je iznio povijesni biblijski pregled Staroga i Novog zavjeta u pogledu ženidbe koja je od Boga dana i ustanovljena kao zajednica u kojoj se rađa novi život. Zatim je protumačio tri Augustinove značajke kršćanske ženidbe: vjernost, potomstvo i sakrament. Djelatni znak Božje ljubavi u sakramentu ženidbe znači da se treba dogoditi prihvaćanje s mnogo ljubavi među supružnicima. Izvor i obzor ljubavi u braku znak je vjere u Boga i življenje sakramenta ženidbe. Zato obitelj mora biti prisna zajednica života i ljubavi. Predavač je također istaknuo četiri zadaće obitelji: stvaranje istinske zajednice osoba, služenje životu putem čina rađanja, sudjelovanje na dobrobit razvoja društva i sudjelovanje u životu i poslanju Crkve. Na kraju je dr. Tamarut zaključio kako se sakrament ženidbe kao stvarnost spasenja u Isusu Kristu nalazi pod znakom križa i upravo se kao takva trajno hrani oproštenjem, nezasluženim darom ljubavi koja se daje raspeti i dajući se nepobjediva.
Završno predavanje prvog dana Teološko-pastoralnog tjedna “Brak i obitelj u aktualnoj i pravnoj problematici” održala su dva predavača. Dr. Slavko Zec to je pitanje obradio s aspekta crkvenog zakonodavstva gdje je u prvom redu govorio o onima koji su rastavljeni te posljedicama rastave. Dr. Nenad Hlača nazočnima je predstavio uredbe građanskog zakonodavstva o braku i obitelji. Na kraju su se mogle vidjeti razlike i poteškoće glede braka i obitelji.

Nedostatna komunikacija – jedan od najvećih problema današnjih obitelji

Drugi dan Teološko-pastoralnog tjedna započeo je 26. lipnja izlaganjem dr. Pavla Brajše “Problem komunikacije između roditelja i djece”. Dr. Brajša predstavio je rezultate ispitivanja provedenog među 468 djece kojim se željelo steći uvid u komunikaciju u obitelji kroz četiri parametra: održavanje obiteljskog zajedništva, očuvanje osobnog integriteta svakog člana obitelji, međusobna suradnja članova obitelji te međusobno sporazumijevanje u obitelji. Svi su ispitanici za održavanje zajedništva unutar obitelji. Zaključak ankete na drugom području je da se mora živjeti u zajednici, ali ujedno sačuvati sebe. U međusobnom sporazumijevanju u obitelji prevladava slobodna i neugrožavajuća komunikacija. Roditelji imaju problema samo s onom djecom koja se bune i traže svoja prava kroz odrastanje, što je normalan proces odrastanja. Roditelje bi trebalo brinuti kada takvih reakcija ne bi bilo kod djeteta, jer je to često puta znak da nešto s djetetom nije u redu. Dr. Brajša istaknuo je da obiteljsko zajedništvo i odgoj djece moraju biti primarni. Griješe one obitelji koje bračne dužnosti pretpostavljaju vlastitim sebičnostima. Dijete nikada ne smije biti u centru pažnje bilo kojeg od roditelja. Krivi je stav da roditelji trebaju dijete da bi se održao brak. Pojedinac može preživjeti uz održavanje zajedništva kako bi se omogućilo sporazumijevanje. Na kraju je predavač istaknuo kako je teško u nekvalitetnom braku i obitelji sačuvati sebe.
Na početku svog predavanja “Utjecaj mass-medija na obitelj” dr. Mirko Mataušić govorio je o negativnim vidicima medija. Najviše je pozornosti posvetio televiziji koja obuhvaća 80% aktivnosti naših mass-medija. Nekada se u obitelji za stolom pravio krug i svi su bili okrenuti jedni prema drugima. Kada se pojavila televizija članovi su se obitelji okupljali oko ekrana u polukrugu umjesto krugu te je u središtu obitelji bio televizor, a ne pojedini članovi obitelji. Istaknuo je također kako danas djeca sve više vremena provode i na Internetu. Ako zajedničkih okupljanja obitelji za stolom i ima, u tijeku objeda često se gleda televizija. U društvu nam televizija često daje teme za razgovor te se čak 80% nevezanih razgovora odnosi na ono što prenose mediji. Može se reći kako su mediji bitno poboljšali komunikaciju u obiteljima, no obitelji su sve manje okrenute prema sebi. Često se događa da televizija postaje kućni oltar. Dok su ranije zvona pozivala na molitvu i krunicu danas se stječe utisak da sve to zamjenjuje televizija. Tako mediji danas počinju određivati obiteljski moral i kulturu. Predavač se pritom poslužio slikom istaknuvši kako je današnji čovjek poput žabe koju se stavi u hladnu vodu te postepeno prilagođuje višim temperaturama. Žaba se postupno privikava, kada voda postane previše topla žaba nema snage iskočiti, ali ako stavimo žabu u toplu vodu ona će upotrijebiti sve sile i iskočiti iz vrele vode. Mediji nas pomalo oblikuju tako da su sve vrste emisija usmjerene na razne aktivnosti u društvu. I sami promidžbeni spotovi imaju mnogo utjecaja na društvo. Najbolji je način i izbor borbe protiv negativnih utjecaja medija vrednovanje obiteljskih vrijednosti. U nekim zapadnim zemljama dijete provede i po 7 sati dnevno pred TV-om. Ono što donose mediji odražava se na društvo, školu i djecu i to se prenosi kroz nasilje, drogu, silovanje i sl. Obitelji bi trebale paziti na odnos prema medijima kada je riječ o maloj djeci koja ne mogu shvatiti TV programe niti dovoljno pratiti emisije. Do treće godine dijete uopće ne bi smjelo gledati televiziju, istaknuo je predavač. Naveo je kao primjer crtanu seriju “Teletabisi”, koja usmjerava na odgoj djeteta izvan obitelji.
Često su nasilje i pornografija poticaj i dodatni razlog za nasilja te vrste. Stvara se neko ozračje u kojem je sve to prihvatljivo kao normalni oblik ponašanja. Dobar odnos između muža i žene predstavlja polovicu odgoja djeteta. Danas bi djeca i mladež morali imati u školama medijsku pedagogiju za vrednovanje i shvaćanje medija. Trebalo bi osnovati udrugu roditelja i odgojitelja koji bi utjecali na mass-medije da se društvo prilagodi obiteljskom shvaćanju vrednota. Za Crkvu je proročki glas i glas suprotstavljanja obveza za sve kojima naviješta evanđelje i kojima je poslana, zaključio je predavač.
Nakon kraće stanke o “Problemu nasilja u obitelji” govorili su prof. Inge Vlašić-Cicvarić, Tamara Žakula-Desnica te s. Suzana Samardžić. Prof. Vlašić-Cicvarić govorila je o svome petnaestogodišnjem iskustvu u radu sa zlostavljanom djecom. Čak 90% roditelja koji zlostavljaju svoju djecu i sami su bili zlostavljani od svojih roditelja. U našoj je zemlji 240.000 alkoholičara i u takvim su obiteljima nerijetka zlostavljanja. Tjelesno i spolno zlostavljanje ostavlja vidljive tragove na zlostavljanom djetetu, djeca imaju ožiljke, modrice, tjelesno su nerazvijena i pate od nesanice. Emocionalno zlostavljanje je na prvi pogled teško vidljivo, ali djeluje vrlo destruktivno na dijete. Zapostavljanje kao pasivno zlostavljanje nije blaži oblik, nego je po posljedicama jednak drugim oblicima. Bijeg od kuće je za takve veliki znak za upozorenje, dok 50% djece ima živčana oštećenja što se odražava na školu. 80% psihičkih bolesnika pati od amnezije zbog zlostavljanja u djetinjstvu. Zlostavljano dijete u opasnosti je da u odrasloj dobi postane zlostavljač i to je ono što društvo treba najviše zabrinjavati, istaknula je prof. Vlašić-Cicvarić.
Tamara Žakula-Desnica govorila je o rezultatima i radu riječke udruge “Tić”, udruge za zaštitu djece od zlostavljanje i zanemarivanja, koja je osnovana 1998. Do sada je pomoć od udruge zatražilo 99 djece zbog različitih vrsta zlostavljanja. U čak 92% slučajeva zlostavljač je iz kruga uže obitelji.
S. Suzana Samardžić predstavila je rad kuće “Dom Sv. Ane” u Rijeci koja je utemeljena 1993. godine. Udruga je u tijeku svoga djelovanja zbrinula 73 žene i 101 dijete nad kojima je vršeno nasilje. U posljednje vrijeme pomaže se odbačenim djevojkama koje su zatrudnjele i zlostavljanim maloljetnicama.
U poslijepodnevnom dijelu programa dr. Tonči Matulić održao je predavanje “Aktualne dileme bračnog i obiteljskog morala”. Brak i obitelj su dobra koja treba njegovati, a ne poticati rastave i slično. Količina zla premašuje dobro, osobito u medijima, i zato je teško afirmirati brak i dobro kao istinske vrijednosti. Brak i obitelj neće biti kao prije. Zato supružnici moraju odgajati za optimizam kroz svjedočenje istinskih vrijednosti braka i obitelji. U našem današnjem društvu uočava se nedostatak mladih, a vidljivo je i izumiranje nacije. Zabrinjava također fenomen rastave i pobačaja. Kod nas ljudi vjeruju da su brak i obitelj važni za život, ali postoji i negativni pristup koji se vidi u smanjivanju broja brakova, rađanja djece, demografije i odumiranja. Društvo ne može dati ono čega nema. Bračna i obiteljska praksa zahtijevaju mnogo više pozornosti no što im se danas pruža. O tomu se trebaju pitati oni kojima je to poziv.
Predavanje o “Odgovornom roditeljstvu” potom je održao dr. Josip Grbac. U prenošenju života u prvom planu treba biti vrednota, a ne zakidanje života.. Za opravdanje bračnih čina ne smije se izabrati manje zlo jer su ti čini jedna cjelina. Nikada nije dopušteno činiti zlo, a kontracepcija je grijeh.
Nakon radnog dijela u 18 sati je u riječkoj prvostolnici slavljena misa zadušnica za nadbiskupa Antona Tamaruta, a potom je upriličeno predstavljanje knjige pokojnog nadbiskupa “Da Oče”.

Različiti načini pružanja pomoći suvremenoj obitelji

Prvi dio trećeg i posljednjeg dana seminara u srijedu 27. lipnja bio je posvećen iznošenju iskustava i prijedloga s predbračnih tečajeva i bračnih vikenda. Mr. Emil Svažić iznio je svoja iskustva iz osam godina tečajeva koje je u Riječkoj nadbiskupiji u 32 turnusa prošlo 3.200 mladih ljudi. Mr. Tomislav Šporčić bio je prisiljen u Ogulinu sam početi s bračnim tečajevima te se to pojavilo više spontano. Samo g. 1993/94. u Ogulinu je bilo 80 vjenčanja, a tečaj je do sada prošlo 338 parova. Vlč. Milivoj Koren govorio je o bračnim tečajevima u Porečko-pulskoj biskupiji, gdje su sedamdesetih godina s bračnim tečajevima počeli isusovci. Posljednjih godina kroz tečajeve prođe oko 550 parova, a pripravu za brak osmišljava nekoliko redovnika, svećenika i laika. Vlč. Ivan Brnić ml. iznio je podatak kako se u Krčkoj biskupiji tečajevi održavaju dva put godišnje, redovito kroz šest predavanja. Kroz tečaj prođe 80% bračnih parova. U drugom dijelu predavanja vlč. Antun Zec govorio je na temu “Bračni vikendi: iskustva i prijedlozi”. Na predavanje je pozvao bračni par Milana i Ivanku Došlin kao predstavnike tima voditelja bračnih susreta. Oni su u Opatiji održali 55 tečajeva kroz koje je prošlo 666 parova. To je tečaj komunikacije gdje sudionici nastoje upoznati sebe, drugoga i Božji plan sa svakim pojedinačno.
Nakon kraće stanke, na zajedničku temu “Obiteljske zajednice i savjetovališta” izlagali su mr. Marinko Barbiš, mr. Veronika Reljac i prof. Ana Volarić-Mršić. U uvodu je mr. Barbiš, voditelj terapeutske zajednice ovisnika o drogi u svetištu Majke Božje Goričke u Baškoj na otoku Krku, pojasnio kakvo mora biti savjetovalište kršćanskog nadahnuća. Obiteljsko savjetovalište je socijalna udruga koja računa na pomoć dragovoljaca, profesionalaca, obitelji, prijatelja i mass-medija. U Hrvatskoj postoje samo dva takva registrirana savjetovališta i to u Puli i Šibeniku. Osobama se kroz povjerenje i suradnju nastoji pomoći prevladati teškoće. Riječ je o različitim kategorijama osoba, od obitelji s brojnom djecom, samohranih roditelja, osobama u drugom braku te obiteljima čiji je član ovisnik o drogi. Mr. Reljac istaknula je kako takva savjetovališta nikada nisu pravno zaživjela na terenu. Prof. Volarić-Mršić govorila je o novoj nevladinoj udruzi “Forum obiteljskih udruga u Hrvatskoj”. To je zajednica dragovoljaca koja nastoji okupiti pedesetak udruga koje djeluju u okviru Crkve, a predstavnici udruga se okupljaju jednom godišnje u Velikoj Gorici. Udruga želi biti neprofitabilna te bi uz humanitarni rad nastojala promicati savjetovališta za obitelji, tribine za stručnjake s toga područja i sl.
Teološko-pastoralni tjedan u Rijeci animirali su dr. Anton Tamarut, dr. Josip Grbac i vlč. Anton Peranić. Na kraju se svima predavačima zahvalio predstojnik Teologije u Rijeci dr. Milan Špehar. Na tečaju je sudjelovalo više od 300 sudionika. Tjedan je molitvom i zahvalom svim sudionicima zaključio biskup Župan. (th/sa)