Budi dio naše mreže
Izbornik

USKRSNA MISA KARDINALA KUHARIŠA U ZAGREBAĐKOJ PRVOSTOLNICI

Zagreb (IKA )

Zagreb, 17. 4. 1995. (IKA) - Kardinal Franjo Kuhariđ predvodio je u zagreba~koj katedrali uskrsnu pontifikalnu misu u nedjelju, 16. travnja. Uz mnočtvo vjernika u misi su sudjelovali i apostolski nuncij nadbiskup Giulio Einaudi, njema~ki biskup Leon Sch

Zagreb, 17. 4. 1995. (IKA) – Kardinal Franjo Kuhariđ predvodio je u zagreba~koj katedrali uskrsnu pontifikalnu misu u nedjelju, 16. travnja. Uz mnočtvo vjernika u misi su sudjelovali i apostolski nuncij nadbiskup Giulio Einaudi, njema~ki biskup Leon Schwartz te pomođni biskupi zagreba~ki Juraj Jezerinac i Marko Culej. Kardinal je svim nazo~nima zaželio sretan i blagoslovljen Uskrs, posebice gostima, ali i svim hrvatskim braniteljima, ranjenicima, bolesnima, prognanima i izbjeglima te svim hrvatskim dobro~initeljima. Pozivajuđi okupljene na molitvu za pravedan mir u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kardinal je zapo~eo svoju propovijed u kojoj je vjernicima poru~io kako je Uskrs svjetlost koja obasjava ljudsko srce i savjest, pobjeda života nad smrđu, te se osvrnuo na civilizaciju u kojoj danas živimo. Govoređi o krizi u kojoj se načlo danačnje ljudsko dručtvo, kardinal je okupljenima govorio i o najnovijoj Papinoj enciklici “Evanšelje života”, kojom nam Papa nastoji pokazati da je potvrda ljudskoga života i njegove nepovredivosti jasna, te da đemo samo s takvim na~elima dođi do pravednosti i slobode. Danačnja civilizacija pokazuje svu svoju bezbožnost upravo nezačtiđenim ljudskim životom koji zapo~inje samim ~inom za~eđa. Zato se, a posebice na Uskrs, ne smije napadati nevini ljudski život. Na kraju misnoga slavlja nazo~ne je pozdravio i predstavnik Njema~ke biskupske konferencije Leon Schwarz.
Nakon mise kardinal je blagoslovio i hodo~asnika Floria Burbana, invalida iz Rijeke koji je devet dana pječice hodo~astio od Trsata do Zagreba kako bi invalidima domovinskoga rata pokazao da ustraju u buduđem životu. Svrha tog hodo~ačđa, rije~ima Floria Burbana, je povezivanje dvaju marijanskih svetičta Trsata i Marija Bistrice, a ono ujedno predstavlja i zahvalu Svetome Ocu za pročlogodičnji posjet Zagrebu.