Budi dio naše mreže
Izbornik

Velike mogućnosti vjerskih zajednica

Zagreb (IKA )

U ponedjeljak 18. travnja 1994. u prostorijama zajednice "Mi" u Zagrebu u okviru kluba Hrvatsko društvo katoličkih novinara održana je rasprava o mogućnostima daljnje suradnje katolika i muslimana u BiH.

Zagreb, 20. 4. 1994. (IKA) – U ponedjeljak 18. travnja 1994. u prostorijama zajednice “Mi” u Zagrebu u okviru kluba Hrvatsko društvo katoličkih novinara održana je rasprava o mogućnostima daljnje suradnje katolika i muslimana u BiH. U raspravi su, pod vodstvom predsjednika HDKN Mirka Mataušića, sudjelovali provincijal bosanskih franjevaca fra Petar Anđelović, predsjednik Mešihata islamskih zajednica Hrvatske i Slovenije Šefko Omerbašić, vikar Vrhbosanskog vikarijata u Zagrebu Pero Pranjić, vikar Vikarijata banjalučke biskupije Mile Aničić, te desetak hrvatskih katoličkih novinara. Organizatori i sudionici akcije “Humanitarni putovi mira i ljubavi za BiH” istaknuli su razmjere i uspjeh akcije. Do sada je izgladnjelom i moralno obeshrabrenom pučanstvu BiH dostavljeno oko 10.000 tona hrane, a akcija teče i dalje unatoč naraslim financijskim poteškoćama. Hrana je značila nadu i početak izgradnje povjerenja, koje se osobito pokazalo korisnim u brzoj razmjeni zarobljenika. Važno je takvu suradnju staviti u okvir poslanja vjerskih zajednica, koje su ovim putem pokazale svoju veliku pozitivnu moć. Za daljnje akcije predložen je rad na boljem uzajamnom upoznavanju i suradnji vjerskih zajednica, na vraćanju izbjeglica, te smanjenju mržnje i jačanju povjerenja. U politici valja djelovati na uklanjanju “gospodara rata” koji su tragično neodgovornom politikom zaratili saveznike. U predstojećim izborima u BiH vjerske zajednice su dužne reći da se takvima ne smije više dati povjerenje. Ocijenjeno je da su mediji u Hrvatskoj dobro pratili “Humanitarne putove mira i ljubavi”, osobito novinstvo i radio, međutim iznenađuje da su bosanski mediji posvetili slabu pozornost toj akciji. Također se zamjećuje pozitivan zaokret u smanjenju tendencioznog huškačkog prikazivanja druge strane u hrvatskim i bosanskim medijima, a kao negativna iznimka istaknut je bosanski list “Ljiljan”, na čije se negativno djelovanje mora upozoriti.